Slobodno je možemo zvati i zemljom dvoraca jer prema nekim podatcima na području cijele zemlje nalazi se više od 1000 dvoraca, utvrda i ljetnikovaca. Svi u sebi kriju dašak prošlih vremena i mnogobrojne mitove i legende isprepletene mnogim povijesnim činjenicama. Povijest se uči odmalena, stoga zašto ne biste, malo za promjenu, svoje klince odveli u neke od najljepših dvoraca Hrvatske. Mi vam donosimo ideje koje biste kulturne znamenitosti mogli posjetiti.
Stari Grad, Varaždin
Za svakog posjetitelja grada Varaždina, utvrda Stari grad je nezaobilazna. Bila je središte plemićkog posjeda, vlasnički i pravno odvojenog od kraljevskog i slobodnog grada Varaždina. Današnja utvrda građena je od 14. do 19. stoljeća. Za ratova s Turcima u 16. stoljeću pregrađena je u renesansni Wasserburg, utvrdu – dvorac okružen visokim zemljanim nasipima s bastionima, opkoljen dvostrukim pojasom vode. U počast milenijske obljetnice hrvatskog kraljevstva otvoren je u Starom gradu 1925. godine Gradski muzej Varaždin.
U prostorijama muzeja nalaze se zbirke najstarijeg, Kulturnopovijesnog odjela. Najvrijednije su zbirka cehovskih predmeta, namještaja, povijesnih portreta, oružja, slika, satova, porculana i stakla koje uz mnoge druge predmete svakodnevnog života varaždinskog plemstva i bogatog građanstva posjetitelji i danas mogu vidjeti u 40-ak muzejskih prostorija. Stari Grad nalazi se na poleđini, danas nevažeće, hrvatske novčanice od pet kn.
Foto: Turistička zajednica grada Varaždina
Veliki Tabor, Hrvatsko zagorje
Plemićki grad Veliki Tabor jedan je od najznačajnijih kulturno–povijesnih spomenika kontinentalne Hrvatske. Svojim smještajem na vrhu Huma Košnićkog, na 333 m nadmorske visine, dominira zagorskim krajem već više od pola tisućljeća. Impresivan je i pogled koji se s Velikog Tabora pruža na cijelo Hrvatsko zagorje i dio Slovenije. Gradila ga je plemićka obitelj Rattkay tijekom 16. stoljeća, a ostao je u njihovom posjedu sve do 1793.
Najstariji dio kompleksa je središnja utvrda koja je imala stambenu i obrambenu funkciju. Kasnije, u 16. stoljeću, izgrađene su četiri polukružne kule, a u 17. stoljeću prigrađene su prostorije pokraj sjevernog zida. Među vlasnicima ističe se poznati hrvatski slikar Oton Iveković koji je u brojnim djelima kistom opjevao dvorac i slikovit krajolik okolice. Početkom 90-ih godina 20. stoljeća, uredbom Vlade Republike Hrvatske, predan je na korištenje Muzejima Hrvatskog zagorja.
Foto: Turistička zajednica područja Kumrovec, Desinić, Zagorska Sela
Stari grad Dubovac, Karlovac
Na prapovijesnom humku povrh Kupe na 185 metara nadmorske visine smještena je gradina Dubovac. Slikoviti dvorac iz 13. stoljeća predstavlja jedan od najljepših i najbolje sačuvanih spomenika feudalnog graditeljstva Hrvatske. Premda je nastao mnogo ranije, prvi put se spominje tek 1339. godine u povijesnim crkvenim spisima, a od 14. st. njime gospodare različite plemićke obitelji.
Posebno se ističu Frankopani u čijem je vlasništvu dobio i svoj današnji izgled renesansnog kaštela s gotičkim elementima. Stari grad pruža mogućnost obilaska unutrašnjosti, penjanja na vidikovac i posjeta muzejskoj izložbi u najvišoj kuli. U njemu je postavljena i stalna izložba, a s vidikovca se pruža pogled na cijeli grad i okolicu.
Foto: Muzej grada Karlovca
Lukavec, Gornja Lomnica
Kad uđete preko praga ulaznih vratiju na kojima dva lava drže grb Plemenite opčine turopljske, naći ćete se u starom gradu u kojem se branila i pisala povijest ovoga kraja. Ovaj je dvorac jedina zidana utvrda u Turopolju i upravo je ovaj grad nekada bio središte rada i života Plemenite opčine turopoljske. U pisanim se izvorima prvi put spominje 1256. godine, no točna godina izgradnje nije poznata, a prvobitna građevina bila je podignuta od hrastovine.
Uoči dana sv. Jurja 23. travnja, stari grad Lukavec tradicionalno oživi za vrijeme jurjevskih svečanosti kada se ispred njega pali najveći krijes kojim se simbolički tjera zima, a slavi nadolazeće proljeće. Nekada su se u starom gradu održavala suđenja vješticama, a dokaz tomu je i "coprnički" zatvor koji se nalazi u prizemlju kaštela. Poznata hrvatska spisateljica Marija Jurić-Zagorka velik dio radnje romana “Kći Lotrščaka” smjestila je u Turopolje, upravo u starom gradu Lukavcu gdje su prema njenim riječima vještice često stizale u pohode.
Foto: Pinterest
Novi dvori, Zaprešić
Novi dvori su jedinstveni spomenik kulturno-povijesne baštine te su jedinstveni primjer očuvanosti cjelovitog gospodarskog vlastelinskog kompleksa. Ban Josip Jelačić dao je dograditi i preurediti i dvorac i cijelo imanje. U istočnom dijelu dvorac je dograđen za 18 metara, proširen je i preuređen kat dvorca, prekriven je crijepom, uređen je veliki podrum i pročelje. Oko dvorca uređen je i perivoj. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori, na površini od 20,5 hektara, čine dvorac, kapela sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.
Sačuvani i djelomično obnovljeni gospodarski objekti također su vrijednost Novih dvora. Okrugla "vršilnica" je jedini, najstariji takav objekt u Hrvatskoj, potječe iz 17. stoljeća te je spomenik nulte kategorije. Nekadašnje spremište plodina, trokatna žitnica, uređeno je 1987. godine kao galerija, danas kao Muzej "Matije Skurjenija." U njemu je stalni postav slika znamenitog umjetnika naive Skurjenija, kao i povijesna foto-izložba "Novi dvori Jelačićevi".
Foto: Wikimedia Commons
Trakošćan, Hrvatsko zagorje
Trakošćan, s oko 40 tisuća posjetitelja godišnje jedan je od najposjećenijih i najatraktivnijih hrvatskih dvoraca. Nastao je krajem 13. stoljeća u obrambenom sustavu sjeverozapadne Hrvatske kao manja osmatračka utvrda za nadzor puta od Ptuja prema bednjanskoj dolini. Gospodari utvrde u prvim stoljećima nisu poznati, a tek od 14. stoljeća vlasnici dvorca postaju Celjski. Uskoro ta obitelj izumire i Trakošćan dijeli sudbinu ostalih njihovih gradova i posjeda koji se usitnjavaju, i mijenjaju razne gospodare.
Dvorac čine četiri razine: nisko i visoko prizemlje, te prvi i drugi kat, a u sklopu njega nalazi se i muzej koji je osnovan 1954. godine. Neposredna okolica dvorca oblikovana je kao pejzažni park. Osobito i prepoznatljivo obilježje Trakošćanu daje veliko umjetno jezero, dugo oko kilometar i pol, čija površina iznosi oko 17 hektara. Na stazi oko Trakošćanskog jezera uređena je poučna staza koja pruža uvid u prirodne vrijednosti park-šume Trakošćan i okolnog područja. Dužine je 5 km, a može se razgledati uz laganu šetnju za otprilike 2 sata. Na njoj se nalazi 20 poučnih točaka, kao i ribarska kućica koja je uređena kao info-točka namijenjena predahu za vrijeme šetnje.
Foto: Trakoscan.hr