Prvo ljetovanje s malim djetetom kod roditelja izaziva mnoge dvojbe i strepnje oko toga kada, koliko i s kakvom zaštitom je preporučljivo izlaganje djeteta suncu. Koliko god svjesni pozitivnih učinaka sunca na zdravlje i razvoj djeteta, svakako treba voditi računa o štetnosti UV zraka, pogotovo na dječju koža koja se još razvija, nedovoljno je zrela i zato osjetljivija na štetni utjecaj sunca. Tamnjenje kao mehanizam obrane kože od UV zraka kod djece nije u cjelosti prisutno. Djeci stavljajte šeširiće kad idete na sunce, koristite primjerenu odjeću, kreme, suncobran, čak i u hladu.
Pozitivni učinci sunca na zdravlje
Djeci dakako treba sunce, ponajprije zbog proizvodnje vitamina D nužnog za apsorpciju kalcija u probavnom traktu i nezamjenjivog za zdrav metabolizam kostiju i razvoj zuba. Vitamin D je neophodan tijekom cijelog života za pravilan razvoj, rast i održavanje zdravlja. Važan je i za rast i razvoj kostiju kod djece, jer sudjeluje u formiranju kostiju, kao i za jačanje imunološkog sustava, te za jake mišiće, zube i kosti kod odraslih. Vitamin D prema najnovijim istraživanjima igra važnu ulogu u smanjenju rizika od razvoja mnogih bolesti, poput multiple skleroze, srčanih bolesti, virusnih infekcija.
Bebe na suncu: da ili ne
Djecu, a posebice onu najmlađu, treba u potpunosti zaštititi od izlaganja suncu. Zato što je tanja, koža djece podložnija je dubinskim staničnim oštećenjima, ima slabije razvijen sustav pigmentacije i nije još razvila samoobrambeni sustav, koji kod odraslih pomaže u obrani od UV zraka. Dermatolozi i pedijatri preporučuju da bebe u dobi do godine dana ne bi trebalo izlagati izravnu sunčevom svjetlu. Bebina koža je tanka i može puno lakše izgorjeti od kože starijeg djeteta. To se pogotovo odnosi na bebe mlađe od 6 mjeseci. Kad sunčeve zrake uspiju doprijeti do bebine kože, mogu prouzročiti opekline, čireve i druga oštećenja kože.
Bez obzira je li dijete svjetlije ili tamnije puti, mora biti primjereno zaštićeno od štetnih UV zraka. Ako je beba starija od 6 mjeseci, treba namazati kremu po cijelom tijelu. Najbolji proizvodi za bebu štite i od UVA i UVB zraka. Većina zraka s kojima naša koža dolazi u kontakt su UVA zrake, koje mogu ošteti kožu, a UVB zrake mogu oštetiti i kožu i oči.
Što je dijete mlađe, veći faktor zaštite
Kod odlaska na plažu treba izbjegavati razdoblje kad je sunce najjače između 12 i 16 sati. Djeca trebaju imati kapu sa širokim obodom. Poželjno je da kapa ima dugačak šilt koji će zaštititi djetetove oči od jake sunčeve svjetlosti. Dijete ne smije izlaziti na sunce bez zaštite za glavu. Na sebi treba nositi tanku odjeću svijetlih boja, jer tamne boje privlače toplinu. Preporučljive su i sunčane naočale sa staklom koje štiti od UV zraka. Redovito i u dovoljnoj količini nanosite kremu za zaštitu od sunca, najmanje dva sloja svaka dva sata, te obavezno nakon kupanja na sve suncu izložene dijelove tijela. Ne zaboravite vrat, uši i stopala.
Odaberite kremu koja je posebno formulirana za djecu. Svakako da ima visok zaštitni faktor 50, da je otporna na vodu i pijesak. Namažite dijete najmanje sat vremena prije nego što ćete izaći na sunce. Tako ćete biti sigurni da je koža upila preparat i da je zaštićena. Zabluda je da kožu djeteta koje boravi u hladovini ne treba mazati. Čak i kada je oblačno, 80 posto UV-zračenja dopire do kože djeteta.
Nikada nemojte koristiti proizvode koji sadrže parfem ili alkohol. Primjena ovakvih proizvoda na suncu izazvat će alergijsku reakciju kod većine male djece. Dok dijete boravi na suncu, dajte mu piti tekućinu svakih pola sata. Na taj način spriječit ćete dehidraciju, koja je inače vrlo opasna.
Odjeća koja štiti od sunca
Osim primjene zaštitnog faktora koji štiti kožu od sunca, možemo djecu zaštiti i odjećom koja odbija UV zračenje. Postoji zaštitna odjeća koja štiti od sunca, šeširi i kape te zaštitne majice i hlače. Odjeća je proizvedena od posebnih tkanina s dodacima koji pružaju zaštitu od UV zraka. Zaštita je utkana u niti i ne ispire se, a najčešće je riječ o nanočesticama titan oksida, koji reflektira sunčevo svjetlo, pa čak u stanovitoj mjeri odbija i toplinsko zračenje.
Tkanine omogućuju disanje, odnosno prolazak znoja van kako bi se tijelo prirodno hladilo. Postoje standardi za proizvodnju ovih tkanina, nose oznaku UPF (UV zaštitni faktor), koji može biti u rasponu od 15-50. Proizvodi koji nose oznaku UPF 50 pružaju odličnu zaštitu. UV zaštitna djeća omogućava UPF 50 ili veći, čime se blokira 97 posto UV zračenja.
Foto: © Vitalinka - fotolia