Štite li kod nas zakoni trudnice od otkaza, od smanjenja plaće, premještaja na neodgovarajuće i slabije plaćene poslove? Koja su vaša radna prava u trudnoći, a koja tijekom korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta? Jesu li buduće mame u istom položaju prema poslodavcu bez obzira imaju li ugovor na neodređeno ili na određeno? Smije li vas poslodavac nakon povratka s rodiljnog dopusta premjestiti na lošije radno mjesto? Potražili smo zakonske odredbe koje reguliraju zaštitu ženinog radnog statusa tijekom trudnoće, te tijekom rodiljnog dopusta.
Zaštita od otkaza
Zakonom je osigurana zaštita trudnica i majki na rodiljnom, odnosno roditeljskom dopustu od otkaza ugovora na neodređeno. Poslodavac ne može trudnici otkazati ugovor o radu za vrijeme trudnoće, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili korištenja dopusta. U slučaju da poslodavac otkaže radni odnos trudnici, a na dan davanja otkaza znao je za trudnoću, odnosno ako trudnica u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju trudnoće te mu o tome donese i potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela, takav otkaz neće biti valjan. No, ako je trudnica radila na određeno vrijeme, tada joj radni odnos bez obzira na trudnoću, odnosno rodiljni ili roditeljski dopust može prestati u vrijeme trudnoće, odnosno korištenja rodiljskog dopusta, istekom vremena na koje je sklopljen. U tom će se slučaju roditelji nakon isteka ugovora o radu kod ostvarivanja prava na novčane potpore tretirati kao nezaposleni od trenutka prestanka ugovora o radu. Dakle, u slučaju postojanja ugovora o radu na određeno vrijeme, ugovor prestaje istekom vremena na koje je sklopljen , neovisno o trudnoći ili korištenju rodiljnog odnosno roditeljskog dopusta.
Premještaj trudnice
Poslodavac ne može trudnicu premjestiti na druge poslove osim na temelju njezina osobnoga zahtjeva ili po odluci poslodavca, ako to zahtijeva njezino zdravstveno stanje, koje je utvrdio ovlašteni liječnik.
Međutim, ako trudnica radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, poslodavac ju mora premjestiti na druge odgovarajuće poslove. Čim joj se zdravstveno stanje poboljša,trudnica ima pravo zatražiti povratak na poslove koje je ranije radila. Ono što je bitno jest da u slučaju privremenog premještaja na drugo radno mjesto njezina plaća mora ostati jednaka. Ako poslodavac smatra da je premještaj nužan, a trudnica se ne slaže ili obratno, konačnu ocjenu o tome je li premještaj potreban dat će liječnik. Ako poslodavac koji zapošljava pet ili manje od pet radnika, nije u mogućnosti osigurati raspored žene na druge odgovarajuće poslove, trudnica ima pravo na dopust uz naknadu plaće prema posebnim propisima. Ministar nadležan za rad, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, pravilnikom će propisati uvjete i postupak za stjecanje prava, te način obračunavanja i isplate naknade plaće. Privremeni premještaj poslodavac mora opozvati čim ženino zdravstveno stanje dopušta njezin povratak na poslove na kojima je prethodno radila. Privremeni premještaj ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnice. Radnicu se može premjestiti u drugo mjesto rada samo uz njezin pristanak
Zabrana noćnog rada za trudnice
Izmjenama Zakona o radu, koje su stupile na snagu prvoga siječnja 2010. godine određena je zabrana noćnog rada za trudnice, osim ako ona to zatraži, a liječnik ocijeni da noćni rad ne ugrožava njezin i djetetov život ili zdravlje. Iz Zakona o radu su pritom izdvojene odredbe o rodiljnom dopustu, s obzirom da je od prvog siječnja 2009. godine na snazi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama u kojem su te odredbe uklopljene i razrađene. Upravo je tim Zakonom definirano da je trudna radnica zaposlena radnica koja o svom stanju trudnoće pisanim putem obavijesti svoga poslodavca. Tek nakon što obavijesti poslodavca o svojoj trudnoći, može ostvarivati prava propisana zakonom, kao što je primjerice pravo na slobodan dan u mjesecu radi obavljanja prenatalnog pregleda. Kada će radnica o trudnoći obavijestiti svog poslodavcao ovisi o njezinoj odluci, nikakv rok zakonom nije propisan.
Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama
Zakonom o radu propisana je zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama, i to ne samo prema trudnicama koje su u radnom odnosu, već je zabranjeno poslodavcima i da odbiju zaposliti ženu zbog njezine trudnoće. Ako bi se trudnica javila na natječaj, poslodavac je ne bi smio zbog toga diskriminirati, te samo zbog te činjenice ne zaposliti Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći niti smije uputiti drugu osobu da traži takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.
Pravo povratka na prethodne poslove
Nakon isteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta sukladno posebnom propisu, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije korištenja toga prava. Ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.
Stanka za dojenje djeteta
Žena koja nakon korištenja porodiljnog dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu nastavi dojiti dijete, ima tijekom rada u punom radnom vremenu, dva puta dnevno pravo na stanku u trajanju od sat vremena. To pravo žena može koristiti do godine dana djetetova života. Vrijeme stanke ubraja se u radno vrijeme. Naknada plaće za stanku obračunava se prema posebnim propisima. Ministar nadležan za rad, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, pravilnikom će propisati uvjete i postupak ostvarenja prava na stanku za dojenje djeteta te način obračunavanja i isplate naknade plaće.
(M.G.)