Odmah nakon rođenja svakoj se bebi izmjeri visina,težina i opseg glavice. Ta mjerenja bit će redovita i u idućim mjesecima, a i godinama djetetova života. Pedijatar uspoređuje rezultate s tabelama koje su napravljene nakon mjerenja velikog broja djece praćenjem njihovog rasta prema dobi i spolu. Pedijatar uspoređuje rast svakog djeteta s podacima na tablicama kako bi utvrdio odvija li se u granicama normale. Postoje li odstupanja, bit će potrebne određene, ciljane pretrage.
Zastoj u rastu
Kako se utvrđuje da je kod djeteta došlo do izrazitog zastoja u rastu? Posjeti pedijatru česti su u prvoj godini života, posebice u prvih 6 mjeseci, a zatim postaju rjeđi i odvijaju se svakih šest mjeseci ili jednom godišnje. Visinu, kao i težinu djeteta pedijatar unosi u njegov zdravstveni karton nakon svakog mjerenja. Krivulje rasta načinjene su na temelju statistički obrađenih podataka velikog broja zdrave djece. Na njima su u centilama označeni normalni rasponi rasta za svaku godinu života, posebno za djevojčice i dječake.
Centilne krivulje rasta osobito su pogodne za dugoročno praćenje razvoja djeteta. Djeca nakon druge godine života uglavnom slijede svoje centilne krivulje visine. Kad mjerenja ukažu na pomicanje izvan prvobitne centilne krivulje, može se posumnjati na mogućnost postojanja ozbiljnijeg zdravstvenoga problema. Raspon normalnog rasta je širok: iznad 3 centila do 97 su granice normalnog rasta. Kad vrijednost pada ispod 3 centila, i ako dijete ne nadoknadi taj manjak i ne dođe u granice normalnog ritma rasta, pedijatar će učiniti ciljane pretrage da se utvrdi zašto dijete zaostaje u rastu za vršnjacima.
RTG snimka zapešća
Jedna od prvih pretraga je radiografija, RTG snimka lijevog zapešća. Ova je pretraga vrlo jednostavna i korisna jer daje mogućnost procjene koštane dobi djeteta u odnosu na kronološku. Svatko od nas ima svoju stvarnu kronološku dob koja se računa prema datumu rođenja, ali i biološku, prema kojoj pojedina osoba može imati manje ili više godina, te koštanu dob.
Koštana dob je parametar koji se podudara s kronološkom dobi, no može umjereno ili značajno zaostajati. Kad radiografija otkrije zaostajanje u koštanoj dobi, to znači da će se djetetove kosti (točnije, hrskavice zone rasta) zatvoriti kasnije ili pak rast završiti nešto kasnije nego kod njegovih vršnjaka. Razlika među kostima odraslih i djece je upravo u zoni rasta koja se zatvara kada je rast kostiju završen. RTG snimka je ograničene vrijednosti jer ne daje druge informacije o mogućim razlozima zaostajanja koštane dobi.
Dodatne pretrage
Nakon što se točno izmjeri visina, izračuna brzina rasta (cm/godinu) i odredi starost kostiju (na osnovi RTG snimke zapešća), uzima se uzorak krvi za osnovne laboratorijske pretrage te određivanje razine IGF-a i hormona štitnjače. Ako je dijete naročito zaostalo u rastu u odnosu na vršnjake, uvijek je potrebno isključiti moguće probleme specifičnim pretragama. Nasljedni faktor je od velikog značenja, zato kad dijete ima vrlo usporen rast u odnosu na vršnjake, prvo što treba uzeti u obzir je visina roditelja. Naime, rast djece odraz je i visine roditelja, te je i konačna visina djeteta ovisna o srednjoj visini roditelja.
Prirođeni uzroci koji dovode do nedovoljna rasta mogu biti još usporeni rast u maternici, bolesti kostiju, promjene kromosoma (Downov sindrom). I neki lijekovi, primjerice, dugotrajna uporaba kortikosteroida, također mogu negativno utjecati na rast djeteta Ako postoji sumnja, vrše se pretrage krvi kako bi se odredile vrijednosti faktora rasta, posebno hormona rasta koji su odgovorni za rast, ali i drugih hormona, kao što su hormoni štitne žlijezde, spolni hormoni i drugi parametri. Testovi za mjerenje razine hormona rasta rade se kada se na osnovi kliničke slike i RTG snimke zapešća sumnja na njegov nedostatak i kada su isključeni drugi mogući uzroci zaostajanja u rastu.
(M.G.)
Foto: © Roman Gorielov - Fotolia.com