Kad stigne prvi val prehlada, onda je već kasno. Sada je pravo vrijeme da prije sezone viroza, gripe, te uoči zimskih mjeseci kada djeca najveći dio vremena provode u zatvorenim prostorima, ojačate djetetov imunitet i zaštitite ga kroz prehranu, tjelesnu aktivnost, te po potrebi i pomoću vitaminskih pripravaka od uzročnika bolesti.
Najčešća oboljenja danas su akutne respiratorne infekcije, koje čine dvije trećine svih infekcija. I dok odrasla osoba oboli tri do pet puta godišnje, djeca obolijevaju dvostruko češće, naročito ona koja dio dana provedu u kolektivima. U svakodnevnom okruženju djeca su naime izložena velikom broju virusa i bakterija. Tako igra s vršnjacima odnosno boravak u zatvorenom prostoru mogu uzrokovati učestale pojave i širenje različitih infekcija.
Kod neke djece se imunosustav uspješnije bori protiv uzročnika bolesti, dok druga djeca češće pobolijevaju. Imunološki sustav djeteta sazrijeva u trećoj godini života i zato su djeca vrtićke dobi podložnija češćim prehladama i obolijevanjima.
Zdravlje u (pre)hrani
Važno je da dijete kroz svakodnevnu prehranu unosi dovoljnu količinu tekućine u obliku vode, mlijeka,voćnih sokova bogatih vitaminima. Izbjegavajte pića sa umjetnim sladilima i visokim udjelom šećera. Uravnotežena prehrana iznimno je važna. Nutritivni nedostaci mogu povećati osjetljivost na uzročnike bolesti, stoga u svakodnevnoj prehrani trebaju biti zastupljeni svježe voće i povrće orašasti plodovi, sjemenke, cjelovite žitarice.
Namirnice koje doprinose jačanju imuniteta su limun, jagode, banane, dinje, borovnice, marelice, grejp, špinat, kelj, češnjak, luk,rajčice, brokula, mahunarke, žuto i narančasto povrće. Sve te namirnice sadrže visoku razinu vitamina, minerala, enzima, antioksidansa koji jačaju imunitet. Važna je konzumacija žutog i narančastog povrća koje sadrži karotenoide, prirodnu tvar koja potiče imunološki sustav i proizvodnju bijelih krvnih zrnaca.
Jede li dijete redovito svježe pripremljene namirnice, dobit će sve hranjive tvari potrebne za pravilan rad imunološkog sustava. Dajte prednost sezonskim namirnicama i onima koje su karakteristične za vaše podneblje. Pedijatri preporučuju i konzumiranje pola čaše prirodnog jogurta dnevno. Ne mora biti probiotički, dobar je i posve obični, jer bakterije mliječne kiseline iz jogurta zaslužne su za održavanje zdravlja i aktivnosti crijeva, koja su najveći imunološki organ.
Vitamini (pre)važni
Određeni vitamini i minerali posebno su važni za održavanje dobrog imuniteta: vitamin A, najviše ga je u mrkvi, rajčici, mlijeku, potiče prokrvljenost sluznica, dok vitamin B6 (morska riba i banane) potiče metabolizam i ubrzava dolazak obrambenih stanica do uzročnika bolesti. Vitamin C (paprika, citrusno voće) pomaže bijelim krvnim tjelešcima da brzo prepoznaju bakterije, vitamin E (maslinovo ulje, orašasti plodovi) i željezo (meso, proso) jačaju obrambene stanice. Cink (sadrže ga leća, grah i namirnice od integralnog brašna) je zaslužan za izgradnju imunoloških stanica.
Vitaminski pripravci
Uz pravilnu prehranu, dijete može koristiti kvalitetni vitaminsko-mineralni pripravak kako bi se u organizam unijele dovoljne količine vitamina, cinka, selena i željeza. Prirodni suplementi kao što su matična mliječ, ljekovito bilje i eterična ulja mogu pružiti značajnu podršku imunološkom sustavu djece. Prije upotrebe bilo kojega od vitaminskih preparata i suplemenata, obavezno je posavjetovati se s pedijatrom. Pogrešna upotreba može biti štetna i opasna.
Probiotici
Prirodni probiotici pojačavaju imunološki odgovor i štite organizam. Jogurt, acidofil, kefir, kiselo mlijeko i razni sirevi, bogat su izvor probiotičkih kultura koje obnavljaju crijevnu floru. Većina imunoloških stanica nalazi se u crijevima, čak 80%, što je više nego u koštanoj srži, slezeni i limfnim čvorovima zajedno. Naše crijevne bakterije ne samo da nam podupiru obrambeni mehanizam, već proizvode i vitamine (vitamin K, folnu kiselinu), esencijalne aminokiseline, hormone i enzime. One također podržavaju izmjenu tvari koja je isto tako intenzivna kao i ona u jetrima.
Zbog stresa izazvanog brojnim školskim i izvanškolskim obavezama, nezdravom prehranom, učestalom konzumacijom antibiotika, ravnoteža crijevnih bakterija je narušena i kod velikog broja djece te je samim time onemogućena normalna i zdrava probava. Iz tog razloga važno je održavati crijevnu floru zdravom.
Tjelesna aktivnost
Svježi zrak pomaže regeneraciji sluznica i dišnih puteva te jačanju otpornosti. Čak i najmlađa djeca trebaju tjelesnu aktvnost i boravak na svježem zraku jer im ono održava srce i cirkulaciju, jača mišiće i kosti, troši tjelesnu mast. Djecu koja hodaju ne treba voziti u kolicima, nego ih pustiti da hodaju, trče, voze bicikl, skaču, penju se.
Kretanje potiče imunitet. Kad je dijete aktivno, srce pumpa više krvi kroz žile, a imunološke stanice tako brže putuju organizmom. Pola sata dnevno na svježem zraku je minimalna mjera. Ako je vrijeme loše, budite vani s djetetom najviše jedan sat, a kad je vrijeme lijepo, što je dulje moguće. I osjetljiva djeca trebaju bez obzira na vrijeme izlaziti na zrak, prikladno ih samo treba odjenuti i zaštititi od vjetra.
Dovoljno sna
Ključan preduvjet za imunitet djeteta je dovoljno sna. Osim što utječe na fizički i psihički razvoj djeteta, pomaže kod održavanja zdravlja i obrane od infekcije. Malom djetetu treba ukupno 12-13 sati sna. Djeca od jedne do tri godine noću trebaju od 8 do 10 sati odmora, te još dva kraća dnevna sna, odnosno, odmora.
Foto: © meteo021 - fotolia