opažati ne samo oblik, veličinu, udaljenost predmeta i detalje, već vidjeti pokrete, prepoznati prostor, boje, kontrast i sve što okolina nudi.
Na portalu Optometrija.net pronašli smo zanimljiv članak o tome kako svijet oko sebe vide naše bebice.
Novorođenče razlikuje svjetlo i tamu, jednostavne oblike i kontrast. Nema sposobnost zaoštravanja, pokreti očiju su nekoordinirani, za vid se koristi samo periferni dio mrežnice. U 4. mjesecu starosti se uključuje centralni dio mrežnice, dijete započinje “fiksirati” predmete, tj. može zaustaviti pogled na jednom predmetu. Nakon 4. mjeseca razvija se sposobnost akomodacije (fokusiranja), a u 6. mjesecu su stvoreni preduvjeti za pravilno formiranje binokularnog vida (vid u kojem se koriste oba oka zajedno). Pokreti očiju postaju koordinirani.
Centralna oštrina vida doseže vrijednosti odraslih oko 4. godine života, a do 6. godine se stabilizira binokularni vid (ponekad to traje i duže). Ovaj period je tzv. kritični period za razvoj pogrešaka vida, kao što su kratkovidnost i dalekovidnost.
Kontrola funkcija vida
Praćenje funkcije vida u novorođenčadi je vrlo teško. Neke vidne funkcije su urođene, prisutne od rođenja, a sve ostale kompleksnije funkcije koje osiguravaju suradnju oba oka se moraju naučiti. U zdravog djeteta je između 6. i 7. godine života razvijen normalan vid.
Testiranje vida igrom
S vremena na vrijeme je dobro testirati dječje oči kroz igru.
U 1. mjesecu možemo posvijetliti džepnom svjetiljkom pokraj glave djeteta. Dijete je zdravo ukoliko okreće oči prema svjetlu. U 4. mjesecu zainteresiranost djeteta možemo testirati šarenim predmetom. Zamahati ćemo npr. dječjom zvečkom, a dijete bi je trebalo pratiti pogledom. U 7. mjesecu možemo sa djetetom zaigrati igru skrivača. Sakrijemo se iza novina, jastuka ili zavjesa od pogleda djeteta. U jednom trenu vas ne vidi, te pogledom otkriva gdje ste. U 8. mjesecu se usredotočimo na predmete koje dijete rado stavlja u usta ili grize. Obratite pažnju dali svaki put ciljano doseže za tim predmetom. U 12. mjesecu se možemo zaigrati sa loptom. Sjedite sa djetetom na pod i udaljite se oko 2 metra. Zakotrljajte loptu prema djetetu i promatrajte dali je ispravno hvata.
Obratite pozornost na alarmantne znakove!
Odmah posjetite liječnika, ako u svog djeteta primijetite slijedeće simptome:
* škiljenje (razrokost) * oči se tresu * nepravilan položaj glave * izrazito velike oči * velika osjetljivost na svjetlo ili ne reagiranje na svjetlo * zamagljena rožnica * neprestano “grebanje” očiju prstima i grimase * velika nepokretna zjenica koja ne reagira na svjetlo
Preventivni pregled očiju je dobro obaviti između 18. i 24. mjeseca života djeteta, i to bez obzira dali roditelji imaju nekakvih problema sa vidom ili ne. Sljedeći pregled je dobro napraviti nakon 6. godine života, tada se već može pokazati školska kratkovidnost.