. Statistički gledano djeca mlađa od pet godina u najvećoj su opasnosti od gušenja izazvanoj progutanim predmetom, no ipak oni nešto mlađi su u većoj opasnosti jer ne primjećuju ili ignoriraju moguće opasnosti. Kao jedan od najvažnijih savjeta ističe se prevencija i udaljavanje svih mogućih opasnih predmeta koje bi dijete moglo ili poželjelo progutati.
Bebe s početkom gmizanja, puzanja, dizanja na nožice i hodanjem obožavaju istraživati i pritom predmete gurati u usta. To i nije ništa neobično i normalan je to proces odrastanja, no bebe se u tom periodu nalaze u iznimno velikoj opasnosti od gušenja sitnim predmetima.
Kako bi to spriječili:
- udaljite sve sitne predmete iz njihova dohvata
- uvijek izaberite igračke primjerene za djetetovu dob i sigurne za korištenje (bez sitnih dijelova koji se mogu lako otkinuti i progutati)
- obratite pažnju na izgled odjevnih predmeta (moguće viseće vrpce, vezice koje dijete u igri lako može omotati oko vrata i ugušiti se)
- plastične vrećice držite daleko od djece (iako su djeci zanimljive za igru ne ostavljajte ih s njima bez nadzora jer se lako mogu omotati oko djetetove glave i izazvati gušenje)
- obratite pozornost na dužinu zavjesa (djeca se također obožavaju omatati njima što ponovno izaziva određenu opasnost)
Mala djeca se najčešće guše komadićima hrane zbog nemogućnosti potpunog prožvakavanja, ali i nesvjesnosti opasnosti od istoga. Stoga je vrlo važno imati dijete na "oku" kad jede i ne požurivati ga. Od početka dohrane ponavljati važnosti žvakanja hrane. Također, važno je obratiti pozornost na količinu i veličinu komadića hrane koje odjednom dajete djetetu. Osim hrane, potencijalni problem su i igračke, a gotovo je nevjerojatno, ali važno za znati da su baloni od lateksanajčešći uzročnici smrti gušenjem kod beba i male djece. Djeca se vole igrati balonima te ih bušiti, a komadići popucana balona nakon toga vrlo lako završe u djetetovim ustima ili nosu gdje se zalijepe te uzrokuju gušenje. Osim balona, važno je skloniti sitne ili pokidane dijelove igračaka koji je lako inhaliraju u djetetov nos ili grlo pa čak i uho. Uz očite, djeca vole i dodirivati ono što možda odraslima i ne predstavlja opasnost, poput kovanica, malenih baterija, ili općenito sitnica na koje ne obraćamo pozornost, a djeci bi mogle biti dostupne.
Starija djeca, a pritom smatramo vrtićarce starije od 3 godine većinom su već savladala probleme sa žvakanjem hrane i zapamtila što smiju, a što ne smiju gurati u usta. No, opreza nikad ne manjka pa je mnogo pozornosti važno obratiti na primjerice vezice na majicama i trenirkama i sve ostalo što bi moglo izazvati neočekivano gušenje prilikom igre na igralištima ili igraonicama.
Što učiniti kada se guši beba do godinu dana starosti?
1. Okrenite je licem prema tlu na svom krilu ili preko ruke.
2. Glavu joj pridržavajte jednom rukom, koja u okrenutom stanju mora biti niže od bebinih prsa.
3. Slobodnom rukom udarite bebu po leđima, između lopatica.
4. Ako beba još uvijek ne diše, pokušajte potisnuti grudi držeći bebu licem prema gore, ali još uvijek držeći joj glavu niže od prsiju. Postavite dva prsta na njezina prsa i pet puta stisnite. Ponavljajte ovu radnju ili onu gdje je beba okrenuta leđima prema tlu dok ne izbaci predmet gušenja.
Što učiniti kada se guši dijete starije od godinu dana?
1. Podignite dijete i stavite svoje ruke oko djetetova struka
2. Savijte šaku jedne ruke polažući palac na djetetov trbuščić, odnosno na područje ispod prsnog koša.
3. Drugu ruku položite na savijenu šaku i potežite gore - dolje. Ako dijete ne uspije izbaciti progutani predmet hitno potražite medicinsku pomoć.
Kod vrtićke i starije djece koja inače neometano komuniciraju, ako primijetite znakove gušenja zatražite da se nakašlju. Ako u grlu i vidite neki predmet ne pokušavajte ga vaditi ručno jer postoji mogućnost da ga pogurnete još dublje. Ako ne uspiju izbaciti predmet kašljem također je važno potražiti medicinsku pomoć.