Roditelji često nisu svjesni koliko su igračke različitih oblika i konstrukcija, knjige, olovke, te sve one svakodnevne djetetove aktivnosti važne da bi se kod njega razvila fina koordinacija pokreta. Dijete treba poticati u obavljanju njemu važnih radnji, koje se odraslima često pogrešno čine nevažnima, te mu pomoći u svladavanju korisnih vještina, poput primjerice oblačenja, vezivanja cipela i slično. Sve će mu to biti dobri temelji za razvoj grafomotoričkih sposobnosti, koje polaskom u školu dobivaju posebno na važnosti.
Kako potaknuti razvoj grafomotorike
"O grafomotorici, kao tehničkom aspektu vještine pisanja najčešće govorimo prije djetetova polaska u školu. Veliki broj djece u godini pred polazak u školu, a neka djeca i ranije, počinje pisati svoja prva slova, međutim za usvajanje složene vještine kao što je pisanje, potrebne su još neke sposobnosti - vizualna percepcija, okulomotorna koordinacija te glasovna analiza i sinteza. Može se reći da razvoj grafomotorike počinje u dobi od 18 mjeseci i traje do polaska u školu.
Dijete s godinu dana počinje uzimati olovku (bojicu), s 14 mjeseci energično šara da bi s dvije godine olovkom povlačilo okomite i vodoravne crte. S tri je godine u stanju nacrtati krug, oko 4. godine kvadrat, a s 5 g. trokut. Pri tome je vrlo važan i način hvata olovke – manja djeca često uzimaju olovku cijelom šakom, dok djeca od 2.5 – 3 godine uzimaju olovku palcem, kažiprstom i srednjim prstom.
Osim aktivnosti koje su usmjerene korištenju olovke, grafomotoriku razvijaju i neke druge aktivnosti: hvatanje, držanje i ispuštanje igrački, prebacivanje iz ruke u ruku, slaganje kocaka, hvatanje sitnih predmeta čime se razvija pincetni hvat, držanje žlice i samostalno hranjenje, korištenje vilice, svlačenje i oblačenje odjeće i obuće.", objašnjava prof.logoped Renata Kožul
.
Igre poboljšavaju motoriku
"Igra i svakodnevne aktivnosti pridonose razvoju krupne i fine motorike koje utječu kasnije i na grafomotoriku. Da bi se razvila fina koordinacija pokreta ruke u drugoj i trećoj godini dobro je djetetu dati igračke različitih oblika( posebno one koje omogućavaju razne konstrukcije) knjige, olovke, igračke na navijanje.
Aktivnosti kao što su hranjenje, oblačenje, svlačenje, kupanje, pored grube i fine motorike ruke i šake zahtijevaju i niz složenih sposobnosti kao što su prostorna percepcija te sliku o vlastitom tijelu. Stoga je potrebno da dijete isproba svoje mogućnosti, a odrasli mu pomažu samo u onome što ono samostalno ne može izvesti. Imitiranjem i uvježbavanjem vještina dijete povećava samostalnost i u igri i u realnim situacijama što učvršćuje njegovo samopouzdanje", ističe prof.R.Kožul.
Prije polaska u školu
Za djecu koja se pripremaju za školu, grafomotoričke sposobnosti mogu se poticati različitim aktivnostima: savijanje papira (izrada aviona, šatora, kapa) i rezanje škarama za papir zaobljenih vrhova, skupljanje i ljepljenje sitnih komadića papira, tkanine, sjemenki, zatim, gužvanje i trganje starih novina, nizanje perli na špagu, vezanje čvorova, igre kockama i slagalicama (pomažu usavršavanju pokreta ruke i šake ali i percepciji prostora i prepoznavanje oblika što će pomoći kasnije u razumijevanju matematičkih pojmova i svladavanju čitanja), zakopčavanje i otkopčavanje dugmadi i zatvarača, vezanje vezica za cipele, igre tijestom (kad god nešto mijesite dajte djetetu komadić tijesta), šivanje (postoje uzorci sa izbušenim rupicama kroz koje dijete treba provući konac).
Sve ove aktivnosti pospješuju fine pokrete šake i prstiju potrebne za pravilno držanje i korištenje olovke. Našu smo sugovornicu upitali u kojoj pak mjeri računala štetno utječu na razvoj motorike kod djece, jer već od malena provode dosta vremena za kompjutorom: "Iako živimo u vremenu kada većinu korespondencije obavljamo kompjuterski, pisanje i crtanje su vještine koje se razvijaju u dječjoj dobi. Uz niz prednosti, korištenje računala u ovoj dobi ima i svoje nedostatke. Jedan od njih je svakako smanjena potreba crtanja i pisanja rukom što djeci uskraćuje postizanje punog potencijala šake i prstiju", zaključuje prof. logoped Renata Kožul.
(M.G.)