Edukatorica Iva Brčić objasnila kako možeš izbjeći ispade bijesa kod djece i zašto do njih dolazi

Mnogi nisu svjesni da i slatko uzrokuje negativne promjene u pažnji i ponašanju kod djece, odnosno hiperaktivnost. Griz s čokoladom ujutro, banana za užinu, pa možda neki voćni sok za vrijeme šetnje ili sladoled često stvore velike probleme. Često me roditelji pitaju, pa što je s mojim djetetom. Ono trči, skače, vrišti - jurca kao muha bez glave i iznimno burno reagira na sve. Od tog šećera dijete naprosto ima višak energije koji nema gdje izbaciti ili ne zna kako.  I boravak u zatvorenom prostoru stvara probleme mnogim obiteljima. Djeci je prirođeno da su što više vani, da skaču, trče, čupaju, vuku, bacaju, viču. A kada to požele raditi kod kuće nailaze na brojne zabrane. "Nemoj dirati zavjesu! Nemoj skakati po kauču! Ne vući stolnjak! Ne diraj daljinski!" - samo su neke od zabrana koje ih s vremenom počinju izluđivati i kojima se vrlo često jako odupiru. Ispadi bijesa su tada njihova pobuna protiv tih njima nejasnih zabrana. (Foto: Pexlels) Djeca imaju potrebu istraživati, a uz NE koji čuju i do 400 puta na dan, osjećaju se frustrirano, ograničeno i užasno nezadovoljno. Da bi izbjegli česta negodovanja naznačite djetetovu poruku i iskažite empatiju. Recimo dijete želi skakati po kauču. U tom slučaju možete reći nešto poput: "Marko hoće skakati po kauču. Marko skakati po kauču. Skakati po kauču". Ovakvim načinom komunikacije djetetu se daje do znanja da razumijemo što želi. Kada se smiri, tada mu se može odvratiti pažnja nekom drugom aktivnošću, recimo odlaskom u park ili igranjem s omiljenim autićima. A kako sve to točno napraviti, govorit ću na webinaru Ispadi bijesa.  Najbolji savjet za izbjegavanje ispada bijesa je da dijete što više vremena provodi u prirodi (obližnji park je sasvim dovoljan) gdje može slobodno, bez brojnih ograničenja uživati u svojim istraživačkim pohodima i slobodi kretanja. Onda pravila i zabrane koje ima kod kuće neće doživljavati tako ograničavajuće i manje će ih kršiti. U komunikaciji koristite način komunikacije koji sam ranije objasnila, odnosno dječji jezik jer je djeci razumljiviji pogotovo kada su ljuta. Takvim načinom komunikacije, roditeljska poruka puno brže i lakše dolazi do djeteta.  

O Ivi Brčić, mag.soc/phil., The Happiest Baby edukatorici: Iva Brčić  je mama devetogodišnjaka na kojem je isprobala sve tehnike dr. Karpa. Kada je vidjela kako odlično djeluju odlučila je pomoći i drugim roditeljima. Prije sedam godina je postala edukatorica svjetski renomiranog programa - The Happiest Baby. Kroz svoj rad olakšava roditeljima uskladiti brojne obaveze i pomaže im u baby handlingu i odgoju, provodi prevenciju međuvršnjačkog nasilja, te se bavi istraživanjem utjecaja medija na djecu i mlade, te piše Kids friendly osvrte. Stručna je suradnica Abecede roditeljstva i piše za portale namijenjene roditeljima. Surađuje s vrtićima, školama, te fakultetima.