Živimo u vremenu kada nam je dostupna vrlo različita hrana, ali svejedno liječnici upozoravaju da trebamo puno više paziti na kvalitetu namirnica. Zbog velike dostupnosti unosimo previše šećera, masnoća, ali i prerađene hrane. Velike količine šećera i grickalica također su problem moderne prehrane. No u svemu tome ipak bismo najviše trebali paziti na prehranu mališana jer se tako čuva njihovo zdravlje u budućnosti. Edukatorica Iva Brčić objasnila nam je koliko se danas prehrana promijenila u prosječnoj obitelji i kako roditelji mogu pozitivno utjecati na zdravlje svoje djece.
"Živimo u vrlo izazovnim vremenima kada imamo sve manje vremena, a meni se čini da se kod kuće sve manje kuha. Sve se svodi na gotovu, polugotovu hranu, djeca na putu u školu prvo idu u pekare i kupuju peciva. To nije ništa loše ako je jedanput u mjesec dana ili dvaput, ali kada je to iz dana u dan onda je to problem", rekla je na početku edukatorica te dodala da je rafinirana hrana veliki problem.
"Kada mi konzumiramo takvu hranu, pogotovo djeca kojoj je potrebno puno nutrijenata, tijelo ulazi u stanje stresa. Odnosno tijelo javlja da ne dobiva ono što mu je potrebno. Konzumiranje ovakve hrane može imati negativne posljedice. Naravno, ovakvu hranu ne treba braniti djeci jer će im postati intersantnija. Mališanima treba dati da probaju svu hranu, ali im i objasniti što čini tijelu. Naravno ako je dijete na nekom rođendanu ili nemate vremena dijete može pojesti pecivo. No treba mu objasniti zašto je napravljena iznimka i zašto ponekad može pojesti kako bi znalo što se događa", dodaje dalje i naglašava koliko su šećeri problem.
"Djecu treba poticati na zdravu prehranu i zbog šećera. Ne govorim o šećerima poput čokolade i keksa nego o skrivenim šećerima kojih nismo svjesni, a nakupe se tijekom dana. Na primjer, 60 posto voćnog jogurta je samo šećer, a važno je govoriti o tome jer utječe na dječje ponašanje."
Šećer utječe na dječje ponašanje
Često se pitamo zašto su djeca nervozna, hiperaktivna i nezainteresirana, ali prerađena hrana kod njih izaziva takvo ponašanje. Nedostaju im nutrijenti koji su im potrebni, a onda se to održava na njihovo ponašanje. Tijelo reagira na to što mu nedostaje. "Šećeri se nalaze i u pekarskim proizvodima, mesnim prerađevinama, ne biste vjerovali gdje ih sve ima. Nalaze se čak i u zdravim grickalicama poput granole. Smatra se djeca dnevno unesu 60 grama šećera, a maksimalno bi trebali unijeti do 15 grama. Znači nije šećer sam po sebi toliko loš nego je problem u količini. Takva hrana sadrži jako puno konzervansa, aditiva, umjetnih bojila, a dokazano je da uzrokuje poremećaje u ponašanju, hiperaktivnost i poremećaja fokusa, kod djece i odraslih", naglašava Brčić.
"Također, tu imamo i trans-masne kiseline koje nikako nisu dobre za tijelo, one pak uzrokuju probleme u krvožilnom sustavu, loš kolesterol, stvaraju upalne procese u tijelu. Općenito loše utječu na zdravlje i razvoj mozga. Savjetovala bih roditeljima, da koliko god je moguće, da potiču zdravu prehranu kod djece. Nije uvijek jednostavno jer su roditelji cijeli dan u obvezama i kada onda skuhati ručak? Možda napraviti neke zdrave kombinacije pa skuhati ručak za dva dana. Tijelu je potrebna određena hrana, a može apsorbirati sve aditive, soli i šećere u povećanim količinama samo neko vrijeme, ali onda tijelo to više ne može prerađivati i dolazi do razvoja bolesti. Zato je važno što djeca jedu jer to im može stvoriti probleme za pet, deset godina ili u odrasloj dobi", rekla je na kraju.
