'Ima tvoj nos, a oči su mu baš tatine' ili 'dobar je baš poput tebe' - sve su to stvari koje roditelji nerijetko čuju od obitelji i prijatelja. I da, djeca definitivno nose gene i svoje majke i oca i nasljeđuju fizičke pa čak i karakterne osobine. Geni su još i danas nedovoljno istraženo područje i iako se većina naslijeđenih osobina prenosi s oba roditelja, neke su ipak izravno povezane s majkom, a sada je i jedno australsko istraživanje to dokazalo. Osobina koja se posebno ističe da dolazi s majčine strane je upravo inteligencija.
Naime, gen inteligencije se prenosi kroz X kromosom, a s obzirom na to da žene nose XX kromosom znanstvenici tvrde da je veća vjerojatnost da je mamina genetika zaslužna za naš IQ. Mozak je vrlo složen organ, a tkiva koja zahtijevaju više energije, uključujući mozak, imaju veću gustoću mitohondrija, a mitohondrijska DNA dolazi isključivo od mame, prema istraživanju objavljenom u 'The Psychology Spot' . Isto istraživanje navodi da XY kromosomi koje nose očevi, pridonose fizičkom aspektu djece. Naime, znanstvenici su pronašli stanice u dijelovima limbičkog sustava koji sudjeluje u funkcijama kao što su spol, hrana i agresija. No, istovremeno nisu pronašli očeve stanice u moždanoj kori, gdje se zapravo odvijaju najnaprednije kognitivne funkcije.
No, treba napomenuti kako se inteligencija tijekom života mijenja i na njen razvoj utječu drugi faktori poput odgoja, obrazovanja i sredine u kojoj dijete odrasta.
Ruski psiholozi su proveli eksperiment u kojem su promatrali skupinu šestogodišnjaka s istim kvocijentom inteligencije. Neki su ostali još godinu dana u vrtiću, dok su neki krenuli u školu. Godinu dana kasnije, razina inteligencije onih koji su išli u školu bila je veća od razine inteligencije one djece koja su ostala u vrtiću. Dakle, škola nudi bogatije okruženje za razvoj.
Povezanost majke i djeteta od velike je važnosti
Istraživanje iz Washingtona na duži je period analizirao način na koji se majke odnose prema svojim bebama i došli su do zaključka da je ljubav i povezanost majke s bebom ključna za rast nekih dijelova mozga djeteta.
Između ostalog, otkriveno je i da je hipokampus, područje mozga koje je povezano s pamćenjem, učenjem i stresom, kod djece u dobi od 13 godina, kada su emocionalno podržavale svoju djecu i zadovoljavale njihove intelektualne i emocionalne potrebe, bio 10% veći od hipokampusa djece majki koja su bila emocionalno udaljena.
Inteligenciju oblikuju i druge stvari
IQ dakle, dolazi od majke, ali važno je napomenuti kako su i druge okolnosti zaslužne za to poput našeg truda i rada, ali i raznorazne životne okolnosti. Prvih pet godina života je ključno za oblikovanje i razvoj naših mentalnih sposobnosti i vještina jer se naš mozak u tom razdoblju upoznaje sa svijetom oko sebe.
Osim inteligencije, postoje još neke osobine koje prema znanstvenicima primarno nasljeđujemo od majke. Koje točno provjeri u nastavku.
Brzina starenja
Koliko ćemo brzo starjeti ovisi o genima koje smo naslijedili od majke, stoga za prvu pojavu bora, sijedih i drugih navjestitelja starenja možeš 'okriviti' isključivo svoju mamu.
Stil spavanja
Zamjenjivanje dana i noći, premalo spavanja i odmaranja, nesanica i drugi oblici problema sa spavanjem nasljeđujemo od majke.
Vrijeme menopauze
Dob u kojoj će djevojčice prolaziti kroz menopauzu ovisi o majčinim genima. Ako je dakle, majka rano ušla u menopauzu velika je šansa da će i njena kći isto tako. Ali, treba naglasiti i da stil života igra veliku ulogu u toj priči.
Problemi s vidom
Nedavne studije pokazale su da se vid i struktura oka nasljeđuju od majke. Ako je primjerice majka u mladosti bila kratkovidna, velika je šansa da to naslijedi i dijete.
Mitohondrijska bolest
Mitohondrijske bolesti s kronični poremećaj koji se moju pojaviti u bilo kojoj dobi, ali najuobičajenije je da se pojave u djetinjstvu. Mitohondrijsku bolest teško je dijagnosticirati iz razloga što se kod svake osobe manifestira drugačije - od epileptičkih napada pa do nemogućnost kretanja, gubitak vida, nemogućnost probavljanja hrane, i sličnih problema. Dakle,mogu utjecati na gotovo sve , a znanstvenici vjeruju kako se i to nasljeđuje od majke.
Raspoloženje
Limbički sustav je odgovoran za emocije i igra ulogu u poremećajima raspoloženja poput depresije, stoga ako primjerice majka boluje od depresije velika je vjerojatnost da će to prenijeti na svoje dijete.
