Trudnoća i majčinstvo
Trudnoća i majčinstvo

Djeca i pretilost: Koje su posljedice prejedanja kod najmlađih?

Prejedanje je poremećaj prehrane koji odlikuju epizode velikog unosa hrane tijekom obroka i to u količinama u kojima druge osobe nisu u stanju pojesti za tako kratak period.

Prejedanje je poremećaj prehrane koji odlikuju epizode velikog unosa hrane tijekom obroka i to u količinama u kojima druge osobe nisu u stanju pojesti za tako kratak period Problemi s prejedanjem sve se češće javljaju i kod djece. Različiti izvori potvrđuju da djeca jedu previše ugljikohidrata (slatka pića, šećer i čokolada), a premalo voća i povrća. Neka istraživanja su čak pokazala da gotovo trećina hrvatskih učenika slatka pića piju svaki dan, a da se udio onih koji svakodnevno konzumiraju voće smanjuje već od 11. godine.

Osjećaj neugode poslije jela, tromosti, težine u želucu, samo su neki znakovi prejedanja, koje šalje kao signale upozorenja ljudski organizam. Nerijetko su podloga takvom stanju emocije, jer “prejedači” izlaz iz odbačenosti, izrugivanja, trauma, stresa, nedostatka ljubavi nalaze u hrani.

Nezadovoljstvo i hrana usko povezani

Stručnjaci objašnjavaju da je poremećaj prehrane često posljedica uvjetovanja i učenja posebnog obrasca prehrane i odnosa prema hrani u najranijem djetinjstvu. Ističu, utjecaj obiteljskih obrazaca konzumiranja hrane, gdje se ona koristi u cilju da se dijete umiri ili opusti. Pretila djeca, u najvećem broju slučajeva, pokazala su istraživanja, imaju neadekvatan odnos s majkom. Njihove majke su nesigurne, ne znaju što primjerice napraviti s uplakanom djecom, pa najčešće posežu za hranom kao provjerenim “receptom koji umiruje.” Ako beba napravi psihološku vezu između nezadovoljstva i hrane, ona će odrasti s navikom da se hranom uklanjaju ili pak ublažavaju problemi.

Posljedice prejedanja

Prejedanje kod odraslih, ali i kod djece uzrokuje razne posljedice kojih trebamo biti svjesni: mučnina, nemir, žgaravica, plinovi, podrigivanje. Prejedanjem se unosi puno više kalorija nego što tijelu treba za energiju. Ako se to događa češće, dolazi do debljanja, a to poveća šansu za pretilošću. Prekomjerni unos hrane u organizam može imati kratkoročne i dugoročne posljedice. Kratkoročne posljedice su: povećana tjelesna težina koja može donijeti niz pratećih simptoma kao što su teškoće pri obavljanju tjelesne aktivnosti, nespretnost, psihičke posljedice, podložnost ozljedama. Dugoročne posljedice su: poremećaji metabolizma, hipertenzija, šećerna bolest tipa 2, bolesti jetre, koronarna srčana bolest itd.

Pravilna prehrana djeteta uvelike ovisi o prehrambenim navikama cijele obitelji. Ukoliko se djetetova okolina ne hrani zdravo i ima neprikladne prehrambene navike, primjerice, redovito jede slatkiše ispred tv-a, ne može se od djeteta očekivati da se orijentira na zdravu prehranu.

Srećom, postoji puno načina na koje dijete možete naučiti uravnoteženoj i zdravoj prehrani. Takvim pristupom, u velikoj mjeri može se spriječiti i prejedanje, sve češći problem uočen kod najmlađih:

Naučite dijete da jede polako i da se zaustavi prije nego što misli da je sit.

Ako je dijete gladno između obroka, dajte mu da nešto pojede. Umjesto izgladnjivanja, najbolje je odabrati zdravi obrok. To će smanjiti šanse za prejedanje kod sljedećeg obroka.

Pripazite na porcije obroka koje dajete djetetu.

Neka dijete jede više zdravih mini obroka tijekom dana.

Dajte mu čašu vode prije nego što sjedne za stol ili mu poslužite juhu prije obroka.

Potaknite ga na bavljenje bilo kakvom tjelesnom aktivnošću.