.
"Ovo je zanimljivo", izjavila je dr. Kate M. Scott za Reuters, "jer je već duže vremena poznato da ljudi koji boluju od astme također pokazuju neku vrstu uznemirenosti i depresije te se smatralo da su ovi poremećaji samo posljedica svakodnevnog življenja s astmom".
"Isto tako je poznato da psihološki utjecaji poput stresa ili napetosti mogu pogoršati astmu, ali novi dokazi koji govore da stres može povećati rizik od razvoja bolesti, za nas je nov" dodala je doktorica Scott, koja je članica tima na odsjeku za psihološku medicinu sveučilišta Otago School of Medicine and Health Sciences u Wellingtonu na Novom Zelandu.
"Naše istraživanje pokazalo je upravo to, da psihološki negativni učinci kao što su nevolje ili mentalni poremećaji u ranoj dobi, povećavaju rizik od razvoja astme u kasnijoj dobi", dodala je Scott.
Istraživanja su objavljena u stručnom časopisu Psychosomatic Medicine, a provedena su na više od 18,000 odraslih u Sjevernoj i Južnoj Americi, Europi i Aziji, koji su ispitani od 2001. do 2004. u sklopu istraživanja o mentalnom zdravlju.
Prema napisima dr. Scott i njezinih kolega, nedaće u djetinjstvu prethodile su napadima astme, a rizik je rastao s brojem nesreća koje su osobe proživjele u djetinjstvu. Te nedaće uključuju fizičko i seksualno zlostavljanje, zanemarivanje, smrt roditelja, razvod roditelja, psihičke poremećaje kod roditelja, ovisnost roditelja, kriminalno ponašanje roditelja, nasilje u obitelji i ekonomske nedaće u obitelji.
Osjećaji napetosti, stresa i depresije kod djece razvijaju rizik od obolijevanja od astme u odrasloj dobi. Ipak, još uvijek nije jasno da li ovi poremećaji zapravo direktno uzrokuju astmu. Postoje neki mogući biološki mehanizmi koji idu u prilog tezi o izravnom uzroku i posljedici. "Kronični stres i mentalni poremećaji", objašnjava dr. Scott, "povezani su sa štetnim promjenama u putanjama hormona stresa i s imunološkom obranom organizma, a koji dovode do razvoja upala".
Druga su istraživanja pokazala da je imunološki sustav kod djece izuzetno osjetljiv na poremećaje ukoliko je dijete u stanju uznapredovalog stresa. U kombinaciji s genetskim i okolišnim faktorima, može se stvoriti veza između stresa u ranoj dobi i razvoja bolesti poput astme u kasnijoj dobi.
Izvor: Psychosomatic Medicine, Studeni/Prosinac 2008.
(Reuters)