Starenje je prirodan proces koji trebamo prigrliti i izvući maksimalno. Ako te zdravlje služi i imaš mogućnosti bilo bi poželjno da i u zrelim godinama ostaneš aktivna. Svatko može pronaći aktivnost za sebe – možda isprva neće biti lako, no s vremenom ćeš uvidjeti sve prednosti aktivnog načina života. I u šestom i u sedmom desetljeću života slobodno hodaj više kilometara, uključi se na neki tečaj, uzmi bicikl ili si priušti indvidualni trening koji će ti pokazati na čemu trebaš raditi.
Najgore što možeš učiniti za zdravlje jest ulijeniti se, a da zato nema potrebe. Dugotrajno sjedenje ili obitavanje u kući nepovoljno utječe na tijelo, ali i psihološko zdravlje. I ne samo to – uz neke zdrave navike mogla bi duže živjeti i maksimalno si poboljšati kvalitetu života.
Redovitim aktivnostima i ispunjenim danom bit ćeš sretnija i zadovoljna te shvatiti da nije prekasno za kretanje. Stoga se trebaš truditi ostati aktivna svakodnevno. Sat vremena nije puno, a doprinijet ćeš zdravlju i smanjiti šanse za oboljenjima.
Naravno, tjelesna aktivnost nije jedini čimbenik koji ti može produljiti život. Izdvajamo još četiri zdrave navike:
Dobri međuljudski odnosi
Povezanost s drugima ključna je za sretan i dug život. Potvrdila je to velika harvardska studija koja je godinama pratila skupinu ljudi da bi ustanovila što sve čini sreću. Prema studiji, najsretniji ljudi su bili oni s najbližim, recipročnim odnosima – onima u kojima ljubav ide iz oba smjera. Drugim riječima? Mali krug velikih ljudi - kako je pjevao Massimo - zaista je važan. Nije važno imati puno poznanika nego nekoliko dragih ljudi na koje znaš da možeš računati i koji te poznaju. Zato već danas nazovi dragu osobu, pitaj ju kako je, idi na kavu koju dugo odgađaš i uvijek nastoji naći vremena za bliske ljude. Smijeh je lijek koji može produljiti život, piše Walesonline.
Dobar san
Malo sna i previše stresa veliki je problem današnjeg doba. Žurimo na posao i s posla i često ne stignemo uživati u danu. Naravno, važna je dobra organizacija, a uvijek bi se – barem vikendom – trebalo naći vremena za opuštanje. Nakon opuštanja, priušti si sedam ili osam sati kvalitetnog sna. To nažalost nije uvijek moguće, no s dobrom organizacijom moglo bi postati. Manjak sna negativno utječe na raspoloženje, produktivnost te povećava rizik od oboljenja. Kad smo neispavani, krhki smo i nezadovoljni, a mogli bismo i živjeti kraće. Ukratko, dobar san povećava šanse za dugovječnost.
Aktivan um
Mozak treba ostati zagrijan. Učenje novih stvari, upis nekog tečaja ili rješavanje zadataka (ili križaljki) moglo bi produljiti tvoj život. Imaj na umu da nikad nije kasno za učenje i da određene godine ne znače prestanak analiziranja stvari oko tebe. Slobodno vrijeme zato iskoristi za stvari koje te zanimaju, a knjige i enciklopedije zaista bi mogle biti dobar izbor. Cijeli život želiš savladati novu vještinu? Pravo vrijeme je sad!
Mediteranska prehrana
Masna i slatka hrana ne ide pod ruku s dugim životom. Konzuimiranje previše šećera, brze hrane, sokova i slatkiša kroz određeno vrijeme negativno utječe na tvoje tijelo – od krvožilnog sustava na dalje. Uz to, velike su šanse da će te to učiniti tromom i manje poletnom – a to može ubrzati starenje. S druge strane, veće su šanse da ćeš poživjeti jedeš li kuhano: puno povrća, voća, mahunarki, cjelovitih žitarica, zdravih masnoća. Zdrava i raznovrsna prehrana – uključujući i riblja jela barem jednom tjedno – može smanjiti rizik od srčanih bolesti, demencije, moždanog udara i nekih vrsta raka. Zato je dobro birati mediteransku prehranu i misliti unaprijed.
POGLEDAJ VIDEO: PILATES VJEŽBE ZA TRBUH