Neki vole biti među ljudima, dok drugi radije uživaju u samoći. Neki su susretljivi, a neki hladni. Neki su usmjereni prema drugima, dok drugi uvijek sebe stavljaju u prvi plan. Ljudi su različiti pa se tako i naše osobnosti razlikuju. Iako djecu vjerojatno odgajaš i učiš istim stvarima, moguće je da su totalna suprotnost. Često mislimo da se čovjekovo ponašanje i osobnost mijenjaju isključivo u djetinjstvu i u pubertetu i da smo do 30. godine izgrađeni. Da u odrasloj dobi ne možemo okrenuti novi list i promijeniti neku osobinu ličnosti. No, to je pogrešno.
Naša se osobnost može mijenjati tijekom cijelog života – to jest, uvijek postoji prostor za osobni razvoj i možemo pokušati promijeniti ponašanje.
Što se mijenja?
Osobnost nije fiksna, ona nije uklesana u kamen. Tvrdi tako profesor psihologije dr. Brent Roberts koji kaže da se male promjene u osobnosti mogu događati i u mirovini. Iako će ekstroverti u adolescenciji, vjerojatno biti ekstroverti i u odrasloj dobi, psiholozi su primijetili da se ljudima s godinama mogu dogoditi promjene u pogledu empatije, savjesnosti, emocionalne stabilnosti…
“Promjene koje vidimo potencijalno su prilično pozitivne. Povećanje samopouzdanja, savjesnosti i emocionalne stabilnosti može dovesti do poboljšanja u raznim aspektima našeg života uključujući posao, međuljudske odnose i zdravlje”, kaže dr. Roberts. Dakle, iako vjerojatno s godinama nećeš postati 'druga osoba', mogla bi primijetiti određene razlike u crtama ličnosti i ponašanju. Te se promjene osobnosti događaju zbog genetike, ali i važnih životnih promjena poput ulaska u brak ili posla.
Stariji nisu mrzovoljniji?
Tako recimo osoba s godinama može postati više savjesna jer su i očekivanja od nje veća. Osim toga, istraživanja sugeriraju da ljudi s godinama imaju veću razinu samopoštovanja, ali i empatije. Psihologija se ne slaže s mišljenjem da su stariji uvijek mrzovoljni.
''Pogrešno je mišljenje da su umirovljenici ljuti i uzrujani. Kako starite, tako biste mogli imati više suosjećanja'', kaže Rodica Damian izvanredna profesorica psihologije na Sveučilištu u Houstonu i ističe da promjene nisu rezervirane samo za mlađe dane.
Ipak, da bi promijenila određenu crtu ličnosti, trebat ćeš biti uporna i dosljedna. U tome može pomoći i psihoterapija. Želiš li se, na primjer, više otvoriti ljudima, psiholozi savjetuju redovito uključivanje u društvene 'izazove'.
Uz savjet stručnjaka, možeš krenuti od jednostavnih vježbi poput pozdravljanja s blagajnicom ili susjedom da bi se kasnije odvažila samostalno otići na koncert ili neko društveno događanja. Promjene se ne događaju preko noći, no zaista možeš utjecati na svakodnevicu i kvalitetu života.