Drage žene, sretan nam naš dan! Možda si već od partnera dobila ružu ili su ti tvoj dan čestitale kolege na poslu, no vrijeme je da se prisjetimo kako ovaj dan ima puno dublje značenje. Nekada je označavao žensku borbu za minimalnim pravima, a danas je snažni simbol borbe za ravnopravnost. Istražile smo kako je nastao te zašto nam je potreban i danas.
Prvi obilježen dann žena bio je 28. veljače davne 1909. godine u New Yorku. Žene su tada prvi put u velikom broju izašle na ulici slaviti svoju snagu i tražiti bolje radne uvjete na prijedlog aktivistkinje Therese Malkiel. Ideju da Dan žena postane međunarodni dan imala je Clara Zetkin koja je prijedlog iznijela na Konferenciji zaposlenih žena u Kopenhagenu već iduće godine. Stotinjak žena iz 17 država prisutnih na konferenciji jednoglasno se složilo i podržalo njezin prijedlog.
Godinu dana kasnije Dan žena je prvi put obilježen u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj, što znači da danas slavimo 110. Međunarodni dan žena. Clara nije predložila da to bude određeni datum kao što ga slavimo danas, nego su za obilježavanje baš tog datuma bile zaslužne hrabre Ruskinje. One su se, naime, 8. ožujka pobunile i od ratom opijene vlasti tražile 'kruha i mira' što je na kraju dovelo do abdikacija cara. Žene u Rusiji su tada dobile i pravo glasa. Ovo je još jedan dokaz kako odlučna žena ne staje pred ničime, pa čak ni vladarima.
Dan žena se do sedamdesetih godina prošlog stoljeća uglavnom slavio samo u socijalističkim zemljama, sve dok ga Ujedinjeni narodi nisu službeno prihvatili 1975. godine. Od tada je postao još jači i rašireniji simbol ženskog zajedništva i borbe za ravnopravnost. Diljem svijeta se slavi na različite načine. Dok još uvijek postoje zemlje koje ga potpuno ignoriraju, u nekim je narodima tradicija žene na njihov dan darivati, dok je drugima Dan žena savršena prilika za izaći na ulice i pokazati svoje nezadovoljstvo.
Iako je prošlo 110 godina od prvog Dana žena, u većini naroda žene i dalje imaju nepovoljan položaj u odnosu na muškarce. Ovo je problem o kojem bi trebale pričati tijekom cijele godine, dok je Dan žena idealan dan da si ga osvijestimo i naučimo kako trebamo društveno djelovati da bi potaknuli promjene.
Prema procjeni hrvatskog stanovništva iz 2015. godine, skoro 52% stanovništva čine žene. I dok nešto manje od 50% osnovnoškolaca čine djevojčice, čak 60% polaznika fakulteta čine studentice, a imamo i gotovo 57% doktorica znanosti. Žene u Hrvatskoj su u prosjeku obrazovanije nego muškarci, no njihove su plaće manje. Upravo je to jedan od problema koji na Dan žena pokušavamo osvijestiti. Prosječna mjesečna neto plaća 2014. za muškarca je iznosila 5826 kuna dok je za ženu ta brojka 5190 kuna. Možda se na prvi pogled ova razlika ne čini velika, takva razlika uopće ne bi trebala postojati.
Na radnom mjestu su žene i dalje stigmatizirane i često dobiju manje poslovnih prilika samo zbog činjenice što žele biti majke. Osim što im se oduzimaju poslovne prilike, žene su i češće žrtve mobinga i seksualnog zlostavljanja, kako na poslu tako i izvan njega. Poražavajuće brojke Ministarstva unutarnjih poslova govore da Hrvatska godišnje ima skoro 22 tisuće žrtava nasilja u obitelji, od čega su žene i do 71%. Iako je i brojka zabilježenih slučaja nasilja velika, ona je u realnosti još veća jer se mnoge žene i dalje boje prijaviti nasilje zbog kobnih posljedica i nedovoljne podrške.
No nisu žene zlostavljane samo u obitelji. Žene trpe nasilje i od vršnjaka, posebno u tinejdžerskim danima kada su najranjivije. Takvo psihičko, fizičko ili online zlostavljanje može dovesti do trauma koje žena sa sobom nosi cijeli život.
Ovo su samo neki od razloga zašto nam je Dan žena potreban i danas te zašto na ovaj naš dan moraš biti posebno glasna i aktivna kako bi okolinu educirala o problemima koje žene doživljavaju svakodnevno. Neka Dan žena ne bude samo dan kada ćemo od muškarca dobiti ružu i bombonijeru, neka to bude dan kada ćemo od društva dobiti poštovanje koje zaslužujemo.