Efekt „staklenog stropa“ s kojim se susreću žene u poslovnom svijetu, nije unutarnji dizajn ili dekor neke tvrtke. Radi se o ozbiljnoj i sveprisutnoj prepreci. Točnije, termin „stakleni strop“ odnosi se na nemogućnost žena da postignu jednak tretman, prilike, položaj i jednaku plaću kao i muškarci na istom položaju ili s istim obrazovanjem u istoj tvrtki.
„Stakleni strop“ onemogućuje ženama vertikalno napredovanje na ljestvici tvrtke na osnovi spolne diskriminacije, odnosno kad žene dođu do određene pozicije u tvrtki, njihovo napredovanje je onemogućeno zbog odluke vodećih ljudi. Primjerice, zaposlenica bez obzira na sposobnosti može postati voditeljica određenog odjela u tvrtki, ali dalje ne može napredovati - jer je žena.
Tipkanje ili marketing?
Zamislite da rezervirate stol u nekom skupom restoranu u koji ste dugo željeli otići i isprobati specijalitet kuće. No, kada ste naručili taj specijalitet, konobar vas je ignorirao i rekao da bi vam umjesto tog specijaliteta više odgovaralo neko drugo jelo. Vi mu niste uspjeli niti odgovoriti, a on je već otišao.
Zamislite da je specijalitet kuće vaša karijera i da o njoj odlučuje netko drugi. Netko tko misli da posao koji želite i zaslužujete nije za vas - jer ste žena. Da bi bili bolji u nekom drugom poslu, boljem i primjerenijem za žene.
Evo jednog primjera:
Ivana je diplomirala marketing i tražeći prvi posao odlazila na brojne intervjue na kojima je saznala da je njezina vještina tipkanja većini poslodavaca važnija od njezine diplome. Naravno, znala je da nema iskustva, da mora početi od manjih zadataka i da će vjerojatno jedno vrijeme biti nečija pomoćnica. Shvatila je to kao potreban početni korak koji mora proći kako bi mogla dalje napredovati.
Naravno, u tom je segmentu bila u pravu, ali onome što joj se dogodilo nije se nadala.
Na jednom razgovoru za posao pripravnika u marketingu, što je bio i njezin smjer, uvjerila se da je njezin problem što je krivog spola. Prije razgovora popunila je obrazac sa svojim podacima, a kad je završila razgovor s osobom iz ljudskih resursa, ona joj je rekla da je jako zadovoljna i da imaju za nju posao administrativne tajnice, samo još mora proći test tipkanja.
Iza nje na razgovor je došao mladić kojeg je poznala s fakulteta, iste generacije kao i ona. Jednako je popunio obrazac, intervjuirala ga je ista osoba. Na kraju je slučajno čula kako osoba iz ljudskih resursa zove svoje nadređene i govori da je upravo stigao mlad i pametan mladić koji je upravo diplomirao te bi bio savršen za taj posao.
- „U tom trenutku sam izbezumljeno pomislila „Čekaj malo, pa zar on ne treba na test tipkanja?“ i „Ista smo generacija, jednako smo došli na razgovor, završili smo istovremeno fakultet, što nije u redu sa mnom?“. Tada sam shvatila da je osoba koja nas je intervjuirala svoju odluku odnijela na temelju spola. Ja sam žensko i savršena za posao tajnice, on je muško pa je zato dobio željenu poziciju. Radilo se o spolnoj diskriminaciji. U samoj tvrtki pokušali su mi odrediti poslovni put drugačiji od onoga koji želim.
Žene, obitelj, posao...
Kako možemo očekivati da žena probiju „stakleni strop“ kada ne mogu niti same izabrati karijeru za koju su se školovale i koju žele? Zbog čega žene imaju manje raspoloživih prilika nego muškarci, iako imaju jednako obrazovanje, jednake sposobnosti, vještine i inteligenciju?
Mnogi poslodavci tvrde da im trudnoća kod žena predstavlja najveći problem jer nakon nekoliko godina rada odluče zasnovati obitelj te ih i po nekoliko godina nema na poslu. U tom periodu moraju zaposliti nekog drugog da obavlja posao žene koja je na porodiljnom.
S jedne strane možemo shvatiti poslodavce. No ako pogledamo iz druge perspektive, da su ženama ponuđene pozicije i plaće jednake onima koje imaju muške kolege, te da imaju istu mogućnosti napredovanja, vjerojatno bi se 98 posto žena vratilo na posao i obavljale ga jednako učinkovito bez obzira na obiteljske obaveze.
Također, poslodavci bi trebali razvijati sistem fleksibilnog radnog vremena i okruženja gdje zaposlenici mogu sami organizirati svoje radno vrijeme prema zadacima koje moraju obaviti.
Spolna diskriminacija
„Stakleni strop“ je prilikom zapošljavanja danas jedan od najvećih prepreka za žene. Osim što se ženama s visokim obrazovanjem daju lošiji poslovi nego muškarcima s istim obrazovanjem i iskustvom, susreću se sa spolnom diskriminacijom već prilikom razgovora za posao. Najučestalija pitanja ženama su: jesu li udane, u vezi, planiraju li udaju, imati djecu, koliko imaju djece itd...
Gotovo nijedan odgovor ne može biti dovoljno dobar za poslodavca osim ako mu odgovorite da niste u vezi niti braku i da ne namjeravate imate djecu.
Što možete učiniti po tom pitanju. Na žalost – vrlo malo. Poslodavac ima pravo ne zaposliti vas, ima pravo staviti vas na određenu poziciju, a vi ju imate pravo prihvatiti ili odbiti. Je li to fer? Nije. Ustavom Republike Hrvatske zajamčena nam je spolna ravnopravnost, no svi znamo da je spolna diskriminacija i te kako prisutna i duboko ukorijenjena u društvu. Kao i do sada, na ženama je da se i dalje bore!
(vam)