Činjenica je da nas novac, baš kao i ljubav, droga i alkohol, može natjerati da činimo lude (a često i glupe) stvari. I o što je većoj cifri riječ, to je vjerojatnije da ćemo potpuno zaboraviti na logiku. "Nema nikakve sumnje, mi se ponašamo drugačije kada je riječ o novcu", kaže Sheena Iyengar, profesorica na Columbia Business School. Ona nudi ovo objašnjenje: "Novac nije samo alat koji koristimo kako bismo dobili ono što želimo u životu." Naravno, sve je možda počelo tako u davnim danima kada smo trgovali trampom. No današnje sredstvo razmjene – novac - ima i mnoga druga značenja: moć, sigurnost, i ponovno, ljubav. I kao rezultat toga, mi novac tretiramo drugačije od ostalih komoditeta.
"Ako za primjer uzmem bilo koji drugi resurs, resimo neki osnovni poput vode, ili luksuz poput boca šampanjca i kažem da ću ga podijeliti među svojim zaposlenicima, postoji osjećaj da ga treba podijeliti pravedno.", kaže Iyengar. "Ali, ako kažem da imam viška novca, bit će više prepirki. Ljudi razmišljaju: Tko ga više zaslužuje? Tko manje? To je vrijednosni sud, a moral je povezan s njime. Tako da je puno kompliciranije." Zato je jasno razmišljanje od najveće važnosti u pitanjima o tome kako ćemo trošiti, štediti i ulagati. Slijedeći ove savjete poboljšat ćete svoje šanse za racionalnim upravljanjem novcem, čak i kada se vaš mozak želi obrnuto.
Razumijte vaše prirodne tendencije
Kada je novac u pitanju, ljudi imaju tendenciju uvijek ponavljati dvije stvari, kaže Barry Schwartz, autor knjige 'Paradoks izbora'. Prvo, prilagođavamo se tome koliko novaca imamo, odnosno – trošimo onoliko koliko imamo. Zato se dvije plaće, nakon dobivanja povišice, ne možete sjetiti kako ste uopće nekad mogli živjeti sa manje novca. Drugo, uspoređujemo se s drugima. Koliko imate nije ni približno toliko važno kao to da li imate ili nemate više od vašeg najboljeg prijatelja ili suradnika, kaže Schwartz, dodajući: "Šanse su velike, ako ste napravili neku iracionalnu odluku oko novca, da su jedan ili oba od tih faktora bila u igri."
Zarađivanje ili gubitak novca također može uzrokovati "kratki spoj" u vašem mozgu. "Gubitak velike svote novca je posebno bolan", kaže Jason Zweig, autor knjige 'Vaš novac i vaš mozak'. U stvari, gubitak novca kod većine ljudi izaziva više negativnih osjećaja nego što dobitak jednake svote izaziva pozitivnih osjećaja. Fenomen, zvan averzija prema gubitku, prvi su prepoznala dva psihologa s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu 1979. godine.
Evo što se događa unutar vaše glave kada ste suočeni s financijskim gubitkom. Strah i anksioznost uzrokuju da se dio mozga – amigdala - pokrene u akciju i potakne vas da reagirate. Ovaj "reagiraj sada!" impuls može uzrokovati brzoplete odluke. Većina ljudi je "programirana" da izbjegava gubitak, pa nas ta reakcija često čini lošim investitorima - jer imamo tendenciju prodati dionice koje rastu i zadržati one koje padaju. Zašto? Jer, priznati si gubitak previše boli, tvrdi Zweig.
Ustanovite svoj prag rizika
Dok većina ljudi ima averzija prema riziku, neki uživaju u njemu, kaže Bert Whitehead, autor knjige 'Zašto pametni ljudi čine glupe stvari s novcem'. U potonjem slučaju, hormoni koji se proizvode u stresnim situacijama daju im adrenalinski nalet, a oni toliko uživaju u osjećaju euforije da ne mogu odoljeti tražiti i sudjelovati u rizičnim situacijama (kockanje, varanje bračnog partnera, kupnju "vruće" dionice koja se mnogo spominje u vijestima, skakanje iz aviona...). Kad ljudi imaju visok prag tolerancije na rizik, objašnjava Whitehead, oni imaju iskrivljen osjećaj za ono što je doista opasno, a što nije. "Imam klijente koji vjeruju da je dioničko tržište rizično, ali nemaju nikakvog problema s odlaskom u Las Vegas i stavljanje 5.000 dolara na neku brojku na ruletu. Njih uzbuđuje sam aspekt kockanja.
Kako bi razumjeli ono što radite, razmislite o svom ponašanju u drugim područjima vašeg života. Bilo da vas uzbuđuju ekstremni sportovi ili nezaštićen spolni odnos, trebali biste znati da bi vas isti rizični obrazac mogao "koštati" u financijskom smislu. No, biti previše oprezan također nije korisno. Ako se ne usudite niti na mali rizik – recimo isprobati neku egzotičnu hranu ili putovanje u inozemstvo, možda ne poduzimate dovoljno niti kako biste podebljali svoj bankovni račun.
Ako želite napraviti mudre ulagačke odluke, prvo razmislite o odgovarajućem sredstvu izdvajanja za svoju dob. Pravilo: Oduzimite vašu dob od 100. To je otprilike postotak od vašeg ukupnog ušteđenog novca koji biste trebali imati u obliku dionica. (Na primjer, 40-godišnjak treba imati 60 posto svog portfelja u dionicama) Ostatak neka bude u obveznicama i gotovini. Onda, ako želite riskirati i uložiti novac u posao svog prijatelja ili kupiti dionice, za koje vam je netko dojavio da se to isplati, ograničite trošenje na samo 5 do 10 posto svog portfelja.
Razmislite o ustupcima
Slijedeći put kada ste suočeni s financijskom nedoumicom, uzmite u obzir alternative. Većina ljudi to ne čini. Profesor na Sveučilištu Duke Dan Ariely autor knjige 'Predvidljivo iracionalni' i njegov tim znanstvenika otišli su u trgovinu automobilima i pitali kupce: "Što si nećete moći priuštiti ako danas kupite ovaj automobil?" Ispalo je da većina nije mogla odgovoriti na to pitanje. "Teško je razmišljati o novcu. A kad ljudi imaju hipoteke, zajmove i kreditne kartice, koji još više otežavaju da znamo koliko novca u stvari imamo i koliko ga uopće trebamo, toliko je teže odlučite hoćete li ili nećete nastavitis nekom kupnjom ili ulaganjem", kaže on.
Donijeti inteligentan izbor znači da moramo biti "uber"racionalni. Prije nego što se odlučite nešto platiti kreditnom karticom, pokušajte sagledati najbolji i najgori mogući scenarij. Zapitajte se: Ako poduzmem ovu kupnju, koji je optimalni ishod i kolike su šanse da će se to i dogoditi? Isto učinite i za najgore moguće posljedice, i prisiliti se da sagledate što biste morali sve napraviti ako se to najgore dogodi.
"Ustupci moraju biti jasni", kaže Iyengar. "Oni ne smiju biti samo brojevi. Morate ih razumjeti i emocionalno." Prijevod: Ne možete razmišljati samo o gubitku nekoliko tisuća kuna, morate uzeti u obzir što to znači za vaš život. Trošite li toliko na odjeću, šminku i druge nepotrebne stvari toliko da na kraju mjeseca morate posuđivati novac? Da se morate ozbiljno zadužiti i dići kredit? Neka vam posljedice budu potpuno jasne, to će vam pomoći da donesete razumnu odluku.
Prepoznajte privlačnost rastrošnog života
Dalje scenarij komplicira i ovo: o što se većoj količini novca radi to ćemo mi biti manje racionalni. Uzmimo za primjer lutriju. Kada je jackpot je milijun ili dva, ljudi će kupiti jednu ili dvije ulaznice, ili uopće neće igrati. Ali kad nagrada naraste na desetke milijuna, ljudi će ići u krajnosti kako bi se "ubacili" u igru i pokušali osvojiti novac. S druge strane jednom ako ga i osvoje velike su šanse da će ga rasipnički potrošiti. Mnogo, mnogo puta se dogodilo da su "prekonoćni" miljunaši u nekoliko mjeseci spiskali svu lovu koju su zaradili. Kada imaš puno novca, većina ljudi automatski počinje i trošiti puno novca.
Svi koji tome teže tome da se basnoslovno obogate trebali bi uzeti u obzir ovo: GfK Roper Consulting (Globalno istraživanje trendova i životnih vrijednosti u više od 30 zemalja) otkrilo je da je ono što vam je potrebno da se osjećate sretnima dovoljno novca da živite udobno - ne rastrošno, samo udobno bez brige za račune iz mjeseca u mjesec. Više novca od toga neće vam kupiti više sreće. Ako to shvatite, kaže Whitehead, vrlo vjerojatno ćete moći kontrolirati svoj mozak i izbjeći luckasto ponašanje. "Prava definicija financijske neovisnosti", kaže on, "je znati koliko vam je dovoljno."
Izvor: www.womenshealthmag.com