Brojne znanstvenice svakodnevno daju snažan obol u stvaranju društva znanja u kojem danas živimo i djelujemo, značajno doprinoseći znanosti kao jednoj od najvažnijih ljudskih djelatnosti te s velikom energijom i entuzijazmom balansirajući između uloga nametnutih od društva i sebe kao znanstvenika koji mijenjaju poimanje svijeta.
Prema podacima objavljenim u ožujku 2019. godine u publikaciji She Figures 2018, zaključuje se da broj žena s karijerom u istraživačkom sektoru u Europi polako raste. No one su i dalje nedovoljno zastupljene te njihov potencijal nije u potpunosti priznat i cijenjen. Premda napredak postoji, on je spor i ostaje nam dug put do postizanja potpune ravnopravnosti spolova.
Naime, u većini zemalja žene su rjeđe od muškaraca zaposlene kao znanstvenice ili istraživačice, ali ne i kod nas. Hrvatska spada među one zemlje u kojima su zabilježene razlike manje od 0,5 posto.
'Za žene u znanosti': Svijet treba znanost, a znanost treba žene
Upravo s ciljem da promijene cjelokupnu percepciju uloge žene, ne samo u znanosti nego i u društvu u cjelini, da se istakne važna uloga žena u znanosti te pruži priznanje njihovom znanstvenom radu, L’ORÉAL i UNESCO odlučili su još 1998. godine pokrenuti globalni program 'For Women in Science' koji danas na godišnjoj razini uključuje 5 međunarodnih nagrada, 15 međunarodnih stipendija te 53 nacionalne i regionalne stipendije u 117 zemalja diljem svijeta.
"Za nas u L'Orealu ovaj projekt radimo već 21. godinu, a ove godine slavimo 13. godišnjicu u Hrvatskoj, stoga nam je jako važan jer smatramo kako trebamo promovirati žene u znanosti i njihova istraživanja jer na međunarodnoj razini još uvijek nisu gdje bi trebale biti", rekla mi je Brigitte Streller, generalna direktorica kompanije L'Oréal Adria.
Za Nacionalnu stipendiju 'Za žene u znanosti'za 2019. godinu, Izborno povjerenstvo odabralo je četiri znanstvenice, a uoči dodjele imala sam priliku razgovarati s ovim pametnim mladim ženama:
Ana je doktorica medicine, specijalistica nuklearne medicine na Kliničkom bolničkom centru Split na Kliničkom Zavodu za nuklearnu medicinu, a svoju doktorsku disertaciju pod nazivom Analiza kliničkih karakteristika i fenotipova u bolesnika s Hashimotovim tireoiditisom radi na Medicinskom Fakultetu Sveučilišta u Splitu.
Lidija je doktorica medicine, specijalizantica pedijatrije za Dom zdravlja Osijek i naslovna asistentica na Medicinskom fakultetu u Osijeku. Nakon završetka diplomskog studija, upisala je poslijedipiplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo u sklopu kojeg je izradila disertaciju pod nazivom Uloga oksidativnoga stresa u nastanku endotelne disfunkcije uzrokovane kratkotrajnim velikim unosom kuhinjske soli u zdravih mladih ljudi.
Andreina je doktorica znanosti, polje fizika - geofizika, a doktorsku disertaciju pod nazivom Obilježja vjetra u sadašnjoj i budućoj klimi na temelju simulacija regionalnih klimatskih modela za šire područje Jadrana radila je na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovnog - matematičkog fakulteta u Zagrebu. Trenutačno radi u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe.
Svjetlana je magistra struke znanosti o okolišu. Magistrirala je na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a danas radi na PMF-u kao asistentica na projektu Hrvatske zaklade za znanost Prirodno stanište klinički značajnih Acinetobacter baumannii. Naslov njezine doktorske disertacije je Utjecaj ekoloških čimbenika na faktore virulencije klinički značajne bakterije Acinetobacter baumannii.
ANA: U klinici se bavim problematikom štitnjače, dijagnostikom i liječenjem i nekako je rad kroz kliniku, problemi pacijenata na koje ne možemo naći odgovor unutar knjiga su nas natjerali da idemo dalje, da radimo istraživanja. Proučavajući literaturu, zaključili smo da, iako su autoimune bolesti štitnjače već odavno poznate i danas učestale - nisu dovoljno istražene. Znamo da u nastanku bolesti važnu ulogu ima genetska predispozicija i čimbenici okoliša, ali još uvijek ne znamo koji točno - nisu ni svi geni otkriveni. U sklopu ove disertacije dosada smo već otkrili neke nove gene koji su uključeni u nastanak Hashimotovog tireoditisa. Također, dokazali smo i učinak protutijela koja se razvijaju, a za koja se dosad mislilo kako su usmjerena samo na štitnjaču, a mi smo dokazali da ona ipak utječu i na kliničku simptomatologiju bolesti. Tako da je to već od velikog kliničkog značaja, a sve to u svrhu da današnjim pacijentima možemo pružiti bolju podršku i savjete u promjeni načina kvalitete života, prevenirati hipotirozu koja nastaje kao konačni ishod kronične upale štitnjače.
LIDIJA: Ja sam se usmjerila na onaj početni kamenčić, ono prvo što 'zažulja' pri razvoju visokog krvnog tlaka i kasnije kada se to razbukta u kardiovaskularne bolesti. Zato sam istraživala mlade zdrave osobe koje nemaju nikakve bolesti niti nekakve poroke poput pušenja, baš da bih vidjela kako će taj visok unos soli utjecati na njihov zdrav organizam i kako bismo danas-sutra mogli reagirati prije nego što se dogodi nekakav loš događaj u organizmu. Zanimala me uloga oksidativnog stresa u nastanku poremećaja u ranim fazama u krvnim žilama te sam vidjela i pokazala kako je oksidativni stres taj nekakav prvi kamenčić koji se događa. Budući da sam vojim ispitanicama uz visoki unos soli davala i vitamine C i E, koji su poznati kao antioksidansi, pokazala sam kako ti vitamini mogu smanjiti, odnosno kontrirati učinku soli. Što znači da homeostazom organizma, unošenjem adekvatnih vitamina, pravilnim načinom ishrane i naravno - malim unosom soli možemo smanjiti predispoziciju za razvoj štetnih događaja za krvne žile.
ANDREINA: Moja doktorska disertacija je iz područja prirodnih znanosti - iz područja klimatologije. Sigunro je da će se klimatske promjene do kraja 21. stoljeća dogoditi, ali ono što je nas zaintigriralo je da se nitko nije bavio vjetrom, već uvijek temperaturom i tlakom. Vjetar je najkompliciraniji parametar, iz tog razloga jer je vektor - sve ostalo su skalari, tako da smo se mi odlučili hrabro uhvatiti vjetra. Što se tiče područja Jadrana, sredinom 21. stoljeća će vrlo vjerojatno doći do pada broja događaja bure, međutim, bura će u sjevernom Jadranu biti intenzivnija. Što se juga tiče, s obzirom da je jugo trenutno najčešće u dubrovačkom području, otkrili smo da će jugo postati češće u srednjem, ali i u sjevernom Jadranu. Dakle, glavnina juga se s južnog Jadrana seli sjevernije. Također smo našli da je za te klimatske promjene u vjetru vrlo vjerojatno odgovorno pomicanje putanje ciklona prema sjeveru. Jadran bi u budućoj klimi trebao dobiti manje ciklona nego što je to sada slučaj, a kad se javljaju - mogle bi biti intenzivnije.
SVJETLANA: Ja se bavim bolničkom bakterijom koja se zove Acinetobacter baumannii. Ta bakterija je izrazito opasna u jedinicama intenzivnog liječenja i operacijskim salama jer posjeduje višestruku rezistenciju na antibiotike i otporna je na komercijalno korištene dezinficijense. Dakle, kod imunosuprimiranih bolesnika uzrokuje teške infekcije. Osim u bolnicama, ta bakterija pronađena je u okolišu, odnosno preko otpadnih voda širi se u okoliš. Cilj moje disertacije bio je otkriti koji ekološki čimbenici i u kojoj mjeri uvjetuju njezino preživljavanje u okolišu. Rezultati su u biti izrađeni modeli pomoću kojih predviđamo njezino preživljavanje i cijelo istraživanje je baza za daljnje metode pomoću kojih će se uklanjati ova bakterija iz okoliša.
ANA: Meni znanost znači puno jer radim u klinici i sva znanja koja stječem primijenjujem direktno na pacijente i to je od velikog značenja. To što sam žena, možda samo u jednu ruku pruža više empatije, ali ništa drugo. Mislim da smo danas u znanosti u jednakoj poziciji - i žene i muškarci.
LIDIJA: Zapravo, to je jako zanimljivo, kao i znanost. Nije bitno jesi li žena ili muškarac ako radiš nešto što voliš i što ti je zanimljivo tako da nije posebno što sam žena, već to što sam u znanosti. Na tome sma zahvalna i ponosna sam na to.
ANDREINA: Apsolutno se slažem. Nikada nisam imala problema u znanosti radi toga što sam žena. Mislim da pogotovo kod nas na PMF-u nema razlike jesi li žena ili muškarac. Također mi je bitno da radim ono što volim, da uživam u onome što radim i mislim da je to najbitnije jer se onda i rezultati najbolje vide.
SVJETALNA: Znanost mi je zanimljiva jer nikad nije dosadno - uvijek se otkrivaju nove stvari i uvijek me nešto novo zaintigrira, a to što sam žena nema nikakve veze - posebno u biološkim znanostima gdje žene i dominiraju.
ANA: Moja poruka za sve žene u znanosti i za sve buduće znanstvenice je da se ne boje. Znanost je jedna predivna disciplina, pruža odgovore na brojna pitanja koja se postavljaju i mislim da nema izazova kojeg žena ne može riješiti. Tako da - samo hrabro, a ova nagrada im može biti odličan primjer kako trebaju biti ustrajne.
LIDIJA: Moja poruka je također da budu ustrajne jer uz sve te druge obaveze koje žene imaju, obično malo više nego muškarci, zapravo kad one daju najviše od sebe - poslije toga kao poslije nekakvog dobrog treninga slijedi ono pozitivno iscrpljenje i pozitivni umor koji im ujutro omogućuje da još više guraju.
ANDREINA: Moja poruka je da se uvijek bave onime što zbilja žele jer je tada motivacija najveća. Mislim da je ova poruka 'Svijet treba znanost, a znanost treba žene' dovoljno snažna i inspirativna i govori sama za sebe.
SVJETLANA: Moja poruka drugim ženama je da ustraju u onome što žele, da budu uporne, da ne posustaju bez obzira što je ponekad teško. Ako doista nešto žele - onda će i uspjeti!
