Priča o Cockti
Priča o Cockti počela je 1952. godine kada su zaposleni u tvrtki Slovenijavino počeli razvijati tajnu formulu prvog gaziranog bezalkoholnog pića u Jugoslaviji. Recepturu za Cocktu je uz pomoć brata Lea razvio Emerik Zelinka. Godine 1953. Cocktu prijavljuju i upisuju u knjigu Saveznog patentnog ureda u Beogradu i Patentnog ureda u Berlinu.
Ime Cockta izvedeno je iz riječi koktel (coctail) jer se radi o mješavini ekstrakta šipka, limuna i ostalih vrsta ljekovitog bilja. Izvedenica »Cockta Cockta« odnosi se na američku Coca-Colu.
Studenta arhitekture Sergeja Pavlina 1952. godine angažirali su da dizajnira etiketu i bocu za Yugo Cocktu koju su oglašavali kao »Cockta Cockta«. Slova za natpis je preuzeo iz časopisa Slovenski narod koji je izlazio prije Drugog svjetskog rata. Zanimljivo je da je Sergej Pavlin već 1952. godine osmislio i plakat na kojem se nalazio sjeverni medvjed kako pije Cocktu, ali su njegov prijedlog tada odbili. Izabran je bio prijedlog dizajnera Uroša Vagaja sa slikom preplanule djevojčice u žutoj majici, s konjskim repom i bocom Cockte u ruci koja je i danas jedna od najtipičnijih predodžbi Cockte.
Prve promocijske aktivnosti
Na skijaškim skokovima u Planici u ožujku 1953. godine prvi je put predstavljeno novo piće po imenu »Cockta Cockta«.
U tvrtki Slovenijavino u Ljubljani kamione su već rano ujutro natovarili bocama novog pića koje je bilo složeno u drvene sanduke, a dodali su i 40 kućno izrađenih panoa sa stalcima na kojima je na plavoj pozadini bila otisnuta Vagajina preplanula djevojčica. Promotorice Slovenijavina, koje su posjetiteljima priredbe dijelile Cocktu, za tadašnje su vrijeme bile iznimno zanimljivo i upadljivo obučene (nosile su kombinezon od satena čokoladne boje). Cjelovito osmišljena promocijska akcija potaknula je sveopće zanimanje i prema nekim izvorima novog je pića uskoro ponestalo. Pritom je važnu ulogu imala i cijena jer je za bocu Cockte od 0,25 l trebalo odvojiti 30 dinara, što je bilo dosta manje nego što je tada koštala boca piva.
Nakon uspješnog predstavljanja u Planici nastavili su s promocijskim aktivnostima. Među najuspješnije promocijske akcije uvrštava se fotografija prodavačice s metalnom košaricom za prodaju Cockte na željezničkom peronu i djece koja piju Cocktu.
Tvrtka Slovenijavino svojim je biltenom pozivala na kupnju proizvoda Yugo Cockta. Naglašavali su da je piće prikladno za djecu, mlade i ljubitelje bezalkoholnih pića. Ugostiteljima su preporučili da je miješaju s različitim alkoholnim pićima, i to pivom, vinom, vermutom, rumom... Već tada su naglašavali da je »Cockta Cockta« patentirani proizvod tvrtke koja ima zaštićene sve oblike ambalaže, od boca, sanduka, zatvarača »jasta« do boje: svijetlo plave poput ljetnog neba, žute poput sunca i crne za slova koja prikazuje kontraste sjena.
Ambalaža
Prva boca s reljefnim natpisom Yugo Cockta izrađena je u staklani Straža u Rogatcu. Zbog zahtjevne proizvodnje kasnije su reljefni natpis na boci zamijenili žutim natpisom Yugo Cockta u tehnici sitotiska. Cockta je do danas nekoliko puta promijenila vanjski izgled. Više puta su joj mijenjali dizajn, ali su se uvijek iznova vraćali prvotnom obliku. Razvojem ambalaže Cockta je također punjena u euroboce, plastične boce i limenke. Uvijek iznova slijedila je trendove kako oblikom ambalaže tako i paletom različitih okusa.
Procvat tržišta
U prvoj godini, tek nekoliko mjeseci nakon uspješne promocijske akcije u Planici, tvrtka Slovenijavino prodala je čak četiri milijuna boca Cockte. Za punjenje su uredili novu punionicu vina. Proizvodnja je obuhvaćala proizvodnju sirupa i punjenje pripremljenog napitka. Sredinom 50. godina prošlog stoljeća, osim pospješivanja prodaje ustaljenim putem, počeli su i s prodajom sirupa Cockta licenciranim proizvođačima, čime se jako povećala prodaja i na području država nekadašnje Jugoslavije. Drugi razlog za povećanje prodaje Cockte nakon 1963. godine bila je izgradnja prve punionice za punjenje bezalkoholnih pića u Beogradu. Tako je 1967. godine u tadašnjoj Jugoslaviji postojalo već 90 licenciranih proizvođača koji su godišnje napunili više od 75 milijuna boca Cockte, ali je upravo zbog toga njena kvaliteta postala upitna. Posljedica je bila opadanje prodaje i proizvodnje, a istovremeno na jugoslavensko tržište agresivno prodire Coca-Cola i Schweppes. Godine 1974. počeli su tražiti nova rješenja za ponovno osvajanje domaćeg tržišta. Promijenili su vanjski izgled i Cockta je ponovno osvojila korisnike kao piće od prirodnih sastojaka koje gasi žeđ, pije se s ledom te je domaće piće s tradicijom. Tada je nastao i jedan od prepoznatljivih slogana: Cockta, piće vaše i naše mladosti.
Povodom 30-godišnjice Cocktu počinju puniti i u plastične boce. Dizajneri životnog puta Cockte sve su se ove godine vraćali na njenu polaznu točku, u Planicu. Tako su i njezin novi vanjski izgled, dizajniran 1988. godine povodom 35-godišnjice Cockte, predstavili upravo u Planici. Do tada se Cockta pila iz staklenih i plastičnih boca te iz čaša, a od tada i iz limenki. Godine 1995. punjenje Cockte iznova preuzima tvrtka Slovenijavino koja je crveno-žutom izgledu dodala još i plavu boju.
Do značajnije promjene dolazi 2000. godine kada robnu marku Cockta kupuje tvrtka Kolinska. Materijal za novi cjeloviti izgled u agenciji Rogač RMV crpe iz izvorne predodžbe te je potkrjepljuju sloganom »Prvu nikada ne zaboraviš«. Godine 2001. punjenje Cockte seli se u Rogašku Slatinu, a devet godina kasnije hrvatska tvrtka Atlantic Grupa kupuje cijelu tvrtku Droga Kolinska d.d. koja nastavlja put vječno mlade Cockte.
Godine 2012. Cockta se predstavila novom kampanjom koja spaja legendarni staž sa svježim pogledom: piće koje pruža jedinstveno osvježenje, piće za druženja, piće mladosti koje je vjerno korisnicima i koje je uvijek uz nas. Kroz dinamičan i pozitivan ton komunikacije stvara novu osvježavajuću priču. »Osvježenje« je predstavljeno nostalgično-suvremenim momentom koji vraća vrijeme unatrag, ali Cockta ostaje uvijek u koraku s njim – suvremena je, a istovremeno retro cool. Kampanju s »osvježenom« djevojčicom koja pije Cocktu osmislili su u agenciji Pristop.
Sponzorirani članak