Radi se o infekcijama gornjeg i/ili donjeg dišnog sustava koje se u našim krajevima učestalije javljaju od jeseni do ranog proljeća. Najčešće su virusne (rinovirusi, korona virusi, parainfluenza, RSV...), a ponekad se nadovežu i bakterijske komplikacije (npr. sinusitis, upala uha, rjeđe upala pluća). Akutne respiratorne infekcije su vodeći uzrok obolijevanja i velik dio opterećenja za zdravstveni sustav.  

Zašto su češće u hladnijem dijelu godine?

Sezonalnost nije mit. Na prijenos i osjetljivost domaćina utječu niže temperature, niža apsolutna vlažnost, manje UV-svjetla, više boravka u zatvorenom i gužve. Sve to pogoduje dužem opstanku čestica u zraku i slabijem lokalnom imunitetu sluznica dišnog sustava.  

Veći rizik imaju starije osobe, kronični plućni i srčani bolesnici, dijabetičari, osobe s kroničnom bubrežnom bolešću, pretilošću ili imunosupresijom te trudnice.

Glavni putovi prijenosa su aerosoli, kapljice u zatvorenim, slabo prozračenim prostorima te kontakt ruke i sluznice.  Uobičajeni simptomi su: curenje nosa, začepljen nos, grlobolja, kašalj, povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima, umor... Većina virusnih infekcija prolazi za 7–10 dana, ali kašalj može potrajati 3–8 tjedana. Dulje trajanje definira se kao kronični kašalj i zahtjeva obradu. Većina sezonskih infekcija je virusna, pa antibiotik ne pomaže.

Na bakterijsku komplikaciju posumnjamo ako se jave visoka temperatura, “dvofazno pogoršanje” nakon početnog poboljšanja, gnojan iscjedak (bakterijski sinusitis), teško disanje i ili bol u prsima (upala pluća) ili uporno pogoršanje nakon 7–10 dana.

Kada uopće raditi testove?

Blage, tipične prehlade u zdravih odraslih mogu proći bez testiranja.

Rizične skupine, atipična ili teža klinička slika ili sumnja na komplikaciju. Prema procjeni liječnika (npr. CRP, RTG pluća, mikrobiologija).

Liječenje kod kuće:

• Najvažnija je simptomatska terapija: odmor, hidracija, slana otopina za nos, analgetici, antipiretici po potrebi.
• Ispiranje nosa fiziološkom ili blago hipertoničnom otopinom može smanjiti začepljenost.
• Dekongestivi i/ili antihistaminici imaju slabiji učinak. Topikalne dekongestive ograničiti na 3–5 dana.
• Antibiotici: ne skraćuju tijek virusnih infekcija i nose rizik nuspojava i rezistencije. Koriste se samo kod jasne sumnje na bakterijsku infekciju.

Prevencija:

• Higijena ruku
• Provjetravanje prostorija 
• Bolja ventilacija i pročišćavanje zraka smanjuju koncentraciju virusnih čestica u zatvorenom. 
• Ovo je posebno važno u školama, uredima, dvoranama i ambulantama tijekom sezone respiratornih virusa.  
• Cijepljenje specifično za dob i rizik
• Prema preporukama cijepljenja protiv odabranih respiratornih bolesti (npr. gripa) 
• Trudnice su sklonije težem tijeku respiratornih infekcija zbog fizioloških promjena, zato ranije javljanje liječniku kod težih simptoma, pažljiva hidracija, antipiretici po preporuci, izbjegavanje lijekova koji nisu sigurni u trudnoći, te individualna odluka o cijepljenju u dogovoru s ginekologom.

Post virusni kašalj može potrajati do 8 tjedana. Ako kašalj prelazi tu granicu, ako je iscrpljujući potreban je klinički pregled.

Odmah potražite pomoć ako imate:

• otežano disanje, zviždanje u prsima, bol u prsima, saturaciju nisku ako mjerite
• Visoku temperaturu >38,5 °C koja traje >3 dana ili se vraća nakon poboljšanja (“dvofazno pogoršanje”)
• Jaku, lokaliziranu bol u licu s gnojnim iscjetkom iz nosa
• Pospanost/zbunjenost, znakove dehidracije
• Trudni ste, kronični ste bolesnik ili se radi o djetetu ispod godine dana s temperaturom.

Ostanite doma dok nemate temperaturu 24 sata (bez antipiretika) i dok se simptomi poboljšaju. Po povratku na posao prvih dana pojačajte mjere opreza (ventilacija, higijena, po potrebi maska u gužvi). Povratak laganoj aktivnosti kad se simptomi smanjuju i energija se vraća. Ako se pogoršaju disanje, bol u prsima ili iscrpljenost još niste spremni za fizičku aktivnost.

Mitovi vs činjenice

“Antibiotik za svaki slučaj.”  Ne. Za virusne infekcije ne djeluje i potiče rezistenciju. Antibiotik samo po indikaciji.  

“Otvoreni prozor ne pomaže.” Poboljšanje ventilacije i pročišćavanje zraka se preporučuje.

“Vitamin D je univerzalna zaštita.” Koristan je kad postoji manjak, ali najnovija istraživanja ne podupiru rutinsku suplementaciju samo radi prevencije.

Što treba imati kod kuće:

• fiziološka/hipertonična otopina za nos + posudica za ispiranje
• digitalni toplomjer
• paracetamol/ibuprofen
• papirnate maramice + sredstvo za dezinfekciju ruku
• ovlaživač zraka uz redovito provjetravanje

Respiratorne infekcije u ovo doba jesu gnjavaža, ali u većini slučajeva prođu bez većih komplikacija. U slučaju pogoršanja simptoma ili teže kliničke slike obavezno se javite liječniku.

SAVJET LIJEČNIKA

Petra Meštrić za Žena.hr: Ljepota dolazi iznutra! Uz ove vitamine i minerale osjećat ćete se bolje i mlađe

SAVJET LIJEČNIKA

Petra Meštrić za Žena.hr: Sve što biste trebali znati o refluksu