Vrijeme blagdana toliko je lijepo i opuštajuće s jedne strane, a stresno s druge strane. Većina nas želi uživati, provoditi vrijeme s obitelji, a s druge strane želimo završiti sve obaveze, sve ono što nismo stigli i što ne želimo "prenositi" u sljedeću godinu. U blagdanskom periodu stolovi su prepuni. Kod kuće, na poslu, ma hrana se nudi sa svih strana. Svi očekuju da se proba njihov kolač, salata ili neki drugi specijalitet. Uz sve to, često se javlja pitanje "kako da uživam, jedem što volim, a da ne dočekam sredinu siječnja s dva broja većim hlačama?" te "kako uživati u hrani, a da hrana ne upravlja nama?"

Zašto se zapravo debljamo tijekom blagdana?

Debljanje u prosincu nije posljedica jednog božićnog ručka ili jedne novogodišnje večere. Do debljanja najčešće dolazi zbog ovih razloga:

Stalno grickanje

Ovo je "opasna" navika. Stalno kušanje različitih kolača, bombona, ušećerenog voća, žlica francuske, komadić šunke, gutljaj vruće čokolade... I već se nakupi 1000 kalorija više, a da to ni ne primijetimo.

Hrana bogata mastima i šećerima

Činjenica je da je hrana u ovo doba godine teža nego inače. Bogata mastima i šećerima brže podiže šećer u krvi ali ga i brže spušta. To stvara začarani krug: jedemo -šećer raste -inzulin raste -šećer pada -ponovno smo gladni

Manje se krećemo

Blagdansko vrijeme donosi manje kretanja (između ostalog i zbog hladnog vremena, snijega...), a više sjedenja na obiteljskim ručkovima, partyjima. Uz to dodajmo i više unesene hrane. Matematika je jednostavna.

Pritisak okoline

S velikim društvom dolaze i veliki pritisci:

"Ajde uzmi još jedan komad, kuhala sam cijeli dan..."

"Ne jedeš, ne sviđa ti se..."

Često nam takvi komentari izazivaju stres, a hormon stresa kortizol dodatno potiče apetit.

Ljudi se često 'čuvaju' za ručak ili večeru, pa ništa ne jedu cijeli dan

Izbjegavanje obroka cijeli dan garantira prejedanje navečer. Kad napokon gladni dođemo do hrane obično jedemo brzo, jedemo više kaloričnije, masnije hrane, ne osjećamo sitost, nagli skokovi šećera... Ovdje vrijedi vrlo jasno pravilo - nikad na druženje ne idite jako gladni. Pojedite lagani doručak i ručak, to je najbolja zaštita od prejedanja.

Ponekad jedemo zbog emocija ne zbog gladi

Blagdani često vraćaju uspomene na djetinjstvo, obiteljske odnose, donose usporedbe, očekivanja, stres zbog kraja godine i obaveza... U tim situacijama hrana prestaje biti samo gorivo već postaje utjeha, smirenje, bijeg, nagrada, ritual koji dijelimo s bližnjima. I to je ono što se skriva pod imenom emocionalnog jedenja. Kad jedemo da "nahranimo" emocije, sitost više nije mjerilo. Kada naučimo razlikovati stvarnu glad od želje uvelike se smanjuje rizik od blagdanskog prejedanja.

• Jedan obilan ručak neće narušiti zdravlje ali uzastopno ponavljanje tog obrasca tijekom prosinca može dovesti do:
• Porasta tjelesne mase (moguće i zbog zadržavanja vode).
• Povišenog kolesterola
• Povišenog krvnog tlaka
• Povećanja rizika od metaboličkog sindroma
• Probavnih smetnji (grčevi, refluks, nadutost, proljev, mučnina)
• Umora i pada energije
• Krivnje, osjećaja gubitka kontrole
• Kako uživati u hrani a ne prejedati se

1. Planirajte unaprijed

Radite realne planove. Ne forsirajte dijete i zabrane. Odaberite jedan glavni (obilniji obrok tog dana), ostali obroci neka budu lagani.

2. Jedite polako

Tijelu treba do 30 minuta da signalizira sitost.

3. Manje porcije

Uzmite uvijek onaj manji tanjur.

4. Pijte dovoljno vode

Često brkamo žeđ za glađu. Prije nego pomislite da ste opet gladni, provjerite jeste li žedni. Oprezno s alkoholom. Osim što dehidrira, u njemu se skrivaju i dodatne kalorije.

5. Naučite reći ne

Ne morate baš sve probati. "Uzet ću malo kasnije" i "Baš sam sita" rečenice su kojima možete ljubazno odbiti hranu. Izaberite što vrijedi probati.

6. Ako se prejedete nije kraj svijeta

Drugog dana držite se laganijih obroka, pijte puno vode, više vlakna, prakticirajte laganu šetnju, nemojte preskakati obroke.

Blagdani nisu vrijeme za restrikcije. Zaista ne morate provesti nadolazeće dane brojeći kalorije i izbjegavajući stol. Nije poanta ne jesti, poanta je znati kad stati, slušati svoje tijelo, znati koju hranu odabrati. Možete voljeti i svoju hranu i svoje tijelo istovremeno, samo trebate znati kako.

SAVJET LIJEČNIKA

Petra Meštrić za Žena.hr: Ozempic, Wegovy, Munjaro - kako zadržati liniju nakon korištenja 'lijekova za mršavljenje'?

SAVJET LIJEČNIKA

Petra Meštrić za Žena.hr: Zašto ne možeš prestati jesti slatko?