Iako se danas uoči blagdana posudice s božićnom pšenicom mogu kupiti za simbolične iznose na tržnicama i u trgovinama, čin njezine sjetve dio je tradicije koja mnoge Hrvate vraća u djetinjstvo, podsjeća na obiteljska okupljanja i radost iščekivanja Božića. Taj predivni običaj, koji usred zime unosi svježinu zelenila u naše domove, nosi duboku simboliku i predstavlja više od pukog ukrasa na blagdanskom stolu.

Božićna pšenica simbol je plodnosti, novog života i blagoslova ljetine. Vjeruje se da njezin izgled – gustoća, visina i boja – pretkazuje kakva će biti žetva u nadolazećoj godini. Što je pšenica gušća, viša i zelenija, to će i godina biti uspješnija i plodonosnija.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Salona Consulting • Croatian Citizenship & Heritage Experts (@croatiancitizenship)

Kada sijati božićnu pšenicu?

Prema tradiciji, pšenica se sije u vrijeme došašća, a dva su datuma najčešće povezana s ovim običajem.

Blagdan svete Barbare (4. prosinca): U prošlosti, kada u domovima nije bilo centralnog grijanja, pšenica se sijala ranije kako bi imala dovoljno vremena narasti do Božića. Sveta Barbara smatra se zaštitnicom poljoprivrednika i vjesnicom Božića.

Blagdan svete Lucije (13. prosinca): Danas je ovo najrašireniji datum za sjetvu pšenice. Dvanaest dana, koliko ima od svete Lucije do Božića, sasvim je dovoljno da pšenica lijepo izraste i zazeleni se. Sveta Lucija, čije ime dolazi od latinske riječi lux (svjetlo), simbolizira svjetlo u zimskoj tami i najavljuje rođenje Krista.

Tajne uzgoja guste i raskošne pšenice

Iako se čini jednostavnim, uzgoj lijepe i bujne pšenice zahtijeva nekoliko trikova. Agronomi kao glavne razloge za rijetku i slabu pšenicu navode nedovoljnu klijavost sjemena i rast u nepovoljnim uvjetima. Slijedite ove korake kako bi vaša pšenica bila ponos blagdanskog stola.

1. Priprema sjemena je ključna

Prije same sjetve, pšenična zrna potopite u mlaku vodu i ostavite da odstoje preko noći. Ovaj će postupak potaknuti i ubrzati klijanje te osigurati ravnomjerniji rast. Idući dan, prije sjetve, sjeme ocijedite i lagano prosušite na papirnatom ubrusu.

2. Odabir podloge i posude

Pšenicu je najbolje sijati u plitku posudu, zdjelicu ili tanjurić. Možete koristiti dvije vrste podloge:

Vrtna zemlja: Na dno posude stavite sloj zemlje, lagano je utisnite, rasporedite sjeme i prekrijte ga još jednim tankim slojem zemlje.

Vata: Mnogi koriste ovaj trik. Na dno posude položite sloj vate debljine oko jednog centimetra, dobro je navlažite vodom i po njoj ravnomjerno rasporedite zrna pšenice.

3. Sjetva i njega

Pšenicu ne treba sijati prerijetko, ali ni pregusto. Ako je posijete pregusto, mnogo će klica niknuti na malom prostoru te će se biljke izdužiti u potrazi za svjetlom i prostorom, što će rezultirati slabijom i tanjom pšenicom.

Posudu stavite na svijetlo mjesto, primjerice na prozorsku dasku, ali izbjegavajte izravnu blizinu radijatora ili drugog izvora topline jer bi se mlade klice mogle osušiti. Idealna je umjerena sobna temperatura.

Najveći saveznik u održavanju pšenice je vlaga. Umjesto klasičnog zalijevanja, pšenicu je najbolje svakodnevno prskati vodom pomoću raspršivača ili je jednostavno ovlažiti rukama namočenim u vodu. Tako ćete izbjeći prekomjerno natapanje, koje može dovesti do žućenja listova i pojave plijesni.

Povremeno okrećite posudu kako bi pšenica rasla ravnomjerno i ne bi se naginjala samo na jednu stranu, prema izvoru svjetla.

4. Dekoriranje i tradicija

Kada pšenica naraste, dolazi najljepši dio – ukrašavanje. Tradicionalno se oko pšenice veže vrpca s hrvatskom trobojnicom, što joj daje posebno simboličko značenje. U sredinu se često stavlja svijeća, koja se pali na Badnjak ili Božić, a ponegdje i jabuka kao simbol zdravlja.

Neki vole vrhove pšenice podrezati škarama kako bi bila savršeno ravna, dok drugi preferiraju prirodniji izgled. To je savršena aktivnost u koju možete uključiti i djecu, koja će s oduševljenjem pratiti kako njihova pšenica klija i raste iz dana u dan.

Što nakon blagdana?

Prema starom običaju, pšenica se nakon Božića ne baca. Davala se pticama kako bi se taj sveti dio Božića vratio prirodi. Mnogi i danas nastavljaju tu lijepu praksu. Osim toga, zeleni dio pšenice je jestiv i izuzetno zdrav. Možete ga škarama odrezati i dodati u salatu, jogurt ili smoothie te tako iskoristiti njegove nutritivne blagodati.

Sjetva božićne pšenice običaj je koji nas podsjeća na ciklus prirode, na nadu i vjeru u budućnost. Neka i vaš dom ove godine krasi svježa božićna pšenica – simbol nade, plodnosti i vjere u dobro koje dolazi.

Hot.hr