Kada ljudi stignu na kraj nekog puta počnu razmišljati što su mogli/trebali učiniti bolje ili drugačije. Zamisli nekoga tko je na kraju života, još je tu, ali svjestan i da je stiglo njegovo vrijeme da se polako oprosti. Razmišljat će o odnosima sa svojim najbližima, nekim grijesima iz prošlosti, nježnim i zabranjenim ljubavima. Putovanjima na koje nije otišao ili poslovnim mogućnostima koje se nisu ostvarili. Nitko neće razmišljati o sastancima na poslu, konfekcijskom broju odjeće, svađi sa susjedom ili nekim materijalnim stvarima koje si nisu mogli priuštiti.
Najčešća žaljenja? Iskustva ljudi su pokazala da u zrelim godinama ljudi najviše žale zbog toga što nisu bili autentični, više uživali, ali i bili prisutniji uz ljude koje vole. "Kada su ljudi mladi čini im se da je svijet ogroman i ispunjen beskonačnim mogućnostima. No kako ljudi stare shvaćaju da se nije tako i sve češće se pojavljuje 'što ako', a svima postaju jasnija životna ograničenja. Ljudi koji su svjesni sebe lakše iskorištavaju mogućnosti koje život nosi. Dok oni koji manje razmišljaju o sebi češće imaju živote koji vode do žaljenja", objašnjava klinička psihologinja Carla Marie Manly i autorica "Joy From Fear".
Ljudi na kraju života najčešće žale zbog sljedećih pet stvari, objasnila je Bronnie Ware u knjizi "The Top Five Regrets of the Dying", ali ne treba doći do zrelih godinama kako bi se shvatilo što nije bilo dobro i za čime bismo mogli žaliti. Kako objašnjava psihologinja, da bi život bio ispunjen nije potrebno odmah činiti velike rezove, treba započeti s malim stvarima i integrirati određenu naviku ili promijeniti način razmišljanja. Možda je za početak najvažnije osvijestiti svoj život i spoznaju da vrijeme brzo prolazi, a zatim hrabro i snažno krenuti u ostatak života i ne učiniti sljedeće pogreške.
"Žalim što nisam bila hrabra i vjerovala sebi, a ne samo radila ono što drugi očekuju"
Ako već sada žališ za nekim stvarima onda je vrijeme da promijeniš uvjerenja i shvatiš što se događa. Iako uvijek postoji bezbroj opravdanja zašto nešto ne treba mijenjati, uvijek postoji i prilika da se pokaže i vlastita autentičnost. Ako vjeruješ da nisi izrazila sebe u prošlost onda se odluči na otkrivanje uzroka. "Važno je da shvatiš kada su počela žaljenja u tvojoj glavi. A često idu uz komentare 'voljela bi da sam...' ili 'bila bih sretnija... Oni kreni s promjena u načinu na koji živiš, mogu biti jako malene", objašnjava dr. Manly.
"Žalim što sam previše radila"
Ovo je područje života koje se jako teško ispravlja, te puno toga ovisi o vrsti posla i općenito situaciji u životu. I kod većine ljudi je vrlo teško mijenjati neke granice. Netko će možda uzeti neplaćeni dopust kako bi razmislio što želi, dok za druge ljude to samo znači da neće provjeravati elektroničku poštu preko vikenda. No ovo može značiti i neke promjene u karijeri ili odlazak u drugom smjeru, sve ovisi o ciljevima i situaciji.
Ipak svatko bi se trebao posvetiti tome, možda razmisliti o nekim starim odlukama, ali i vidjeti kako su ga doveli do možda nekih povoljnih situacija. Važno je usredotočiti se na sadašnjost, a ne "trošiti" vrijeme na prošlost. "Treba se usredotočiti na blagoslove koji su rezultat onoga što se skupilo na životnom putu", kaže dalje dr. Manyl za Wellandgood.
"Žalim što nisam imala hrabrosti pokazati svoje osjećaje"
"Postoji li u tvom životu već puno rečenica koje počinju s 'voljela bih da sam..'. U većini slučajeva moguće je učiniti nešto kako bi stvari promijenile ili ostvarile neke želje. Ne primjer, ako mi klijent kaže 'volio bih da sam bio bolji roditelj' onda ga podupirem da se istinski sada poveže sa svojom djecom", dodaje dr. Manly.
"Voljela bih da sam ostala u kontaktu s prijateljima"
Ovo je vrlo slično, uzmi telefon i javi se! Ako nisi u kontaktu s nekime ili se ponovno želiš povezati onda je vrijeme da učiniš nešto vezano za to prijateljstvo. Ako to nije moguće onda možeš preusmjeriti svoju pažnju. "Oprosti sebi za pogreške, a onda usmjeri energiju na kreativne pozitivne veze s ljudima koje voliš ili s kojima želiš biti prijateljica", dodaje dalje.
"Voljela bih da sam dopustila sebi da budem sretnija"
Sreća nije mjesto na koje se treba stići nego se više radi o stanju. Iako mnogi vanjski faktori mogu utjecati na razinu sreće uvijek je važno prilagoditi način razmišljanja. Sreća se može postići na različite načine; možeš nabrajati stvari na kojima si zahvalna, možeš biti ljubazna ili uživati u malim trenucima hedonizma. Stoga je važno mijenjati perspektivu i činiti dostupne stvari. "Bez obzira na godine, nikada nije prekasno širiti život i voljeti, povezivati se ili biti vjerna sebi", kaže dr. Manly.