U vječnoj potrazi za srećom, mnogi od nas upadaju u zamku razmišljanja "bit ću sretna kada...". Kada dobijem promaknuće, kada kupim novi automobil, kada pronađem partnera. Iako nas veliki životni događaji mogu trenutno usrećiti, istraživanja pokazuju da je takva sreća prolazna. Psiholozi čak imaju i naziv za našu sklonost precjenjivanju utjecaja budućih događaja na našu sreću: pristranost utjecaja. Studija Sveučilišta Northwestern koja je uspoređivala razinu sreće dobitnika na lutriji s "običnim" ljudima otkrila je da su, godinu dana kasnije, obje skupine bile praktički jednako sretne.

Prava, trajna sreća, čini se, nije nešto što nam se događa, već nešto što sami stvaramo, dan za danom. Ona je rezultat svjesno njegovanih navika i načina razmišljanja. Znanost o sreći, koja se razvija posljednjih desetljeća, pomno je proučavala živote istinski zadovoljnih ljudi i otkrila fascinantne obrasce. Ovo su neke od ključnih stvari koje oni rade drugačije.

Grade i njeguju duboke veze

Ako postoji jedan zlatni ključ za sretan život, to su kvalitetni odnosi. Dugoročna studija Sveučilišta Harvard, koja je pratila živote stotina muškaraca gotovo osamdeset godina, došla je do nedvosmislenog zaključka: bliski odnosi, više od novca, slave, kvocijenta inteligencije ili gena, ono su što ljude čini sretnima i zdravima kroz cijeli život. Zadovoljstvo u vezama u dobi od pedeset godina bilo je bolji prediktor fizičkog zdravlja u osamdesetima od razine kolesterola. Sretni ljudi ne tretiraju prijateljstva kao nešto što je "lijepo imati", već kao prioritet. Ulažu vrijeme i energiju u ljude do kojih im je stalo, aktivno slušaju, slave njihove uspjehe i pružaju podršku u teškim trenucima. Ne radi se o broju prijatelja, već o kvaliteti tih veza i osjećaju da se na nekoga možete uistinu osloniti.

Unsplash

Biraju smisao umjesto površnosti

Sretni ljudi izbjegavaju zamku trivijalnosti. Iako je neobavezan razgovor ponekad nužan društveni alat, istraživanja pokazuju da je količina površnog razgovora u negativnoj korelaciji sa srećom, dok je količina suštinskih, dubokih razgovora u pozitivnoj. Oni se ne boje "zagrebati ispod površine" i razgovarati o idejama, vrijednostima i snovima. Slično tome, pronalaze ispunjenje u aktivnostima koje im daju osjećaj svrhe. Bilo da se radi o kreativnom radu poput slikanja ili vrtlarenja, volontiranju ili svladavanju nove vještine, osjećaj napretka prema smislenom cilju aktivira pozitivne emocije i štiti od negativnih. Ne čekaju da dosegnu konačno odredište kako bi bili sretni; pronalaze radost u samom putovanju i slave male pobjede usput.

Svjesno prakticiraju zahvalnost

Umjesto da se fokusiraju na ono što im nedostaje, sretni ljudi svjesno usmjeravaju pažnju na ono što imaju. Praksa zahvalnosti jedna je od najistraženijih i najučinkovitijih metoda za podizanje razine zadovoljstva. Ne radi se o ignoriranju životnih problema, već o promjeni perspektive. Psiholozi su otkrili da jednostavna vježba poput zapisivanja triju dobrih stvari koje su se dogodile tijekom dana značajno povećava sreću i smanjuje simptome depresije. Zahvalnost nas uči cijeniti male, svakodnevne užitke: okus jutarnje kave, razgovor s prijateljem, osjećaj sunca na koži. Takav način razmišljanja stvara pozitivan mentalni filter kroz koji promatramo svijet i sprječava da dobre stvari u životu uzimamo zdravo za gotovo.

Unsplash

Brinu o svom tijelu kao o alatu za sreću

Povezanost uma i tijela je neupitna, a sretni ljudi to intuitivno razumiju i primjenjuju. Redovita tjelesna aktivnost jedan je od najpouzdanijih načina za poboljšanje raspoloženja. Već i desetak minuta kretanja oslobađa neurotransmitere poput endorfina i GABA-e, koji umiruju mozak, smanjuju stres i djeluju kao prirodni antidepresivi. No, nije samo vježbanje u pitanju. Sretni ljudi daju prioritet i kvalitetnom snu, svjesni da deprivacija sna izravno utječe na emocionalnu stabilnost, fokus i sposobnost nošenja sa stresom. Upravljaju svojom energijom tijekom dana, planirajući zahtjevne zadatke za periode kada su najproduktivniji, a odmor kada im energija prirodno pada. Briga o tijelu za njih nije obaveza, već oblik brige o vlastitom mentalnom blagostanju.

Ulažu u iskustva, ne u stvari

Dok materijalne stvari pružaju kratkotrajno uzbuđenje, ono brzo blijedi. Sretni ljudi češće ulažu novac i vrijeme u iskustva: putovanja, koncerte, tečajeve ili večere s prijateljima. Znanost potvrđuje mudrost ovog pristupa. Iskustva, za razliku od materijalnih dobara, s vremenom postaju dio našeg identiteta. Sjećanja na lijepa iskustva često postaju još ljepša protokom vremena, možemo ih ponovno proživljavati i dijeliti s drugima, što jača društvene veze. Kupnja novog telefona može izazvati zavist i uspoređivanje, no iskustvo planinarenja ili učenja novog jezika jedinstveno je naše i manje podložno društvenoj usporedbi.

Usvajanjem čak i jedne od ovih navika, možeš početi graditi vlastiti put prema ispunjenijem i zadovoljnijem životu. A početak nove godine idealan je trenutak za to, zar ne?