Stigao je i taj dan. Treći ponedjeljak u siječnju, poznatiji kao Blue Monday, nosi neslavnu titulu 'najdepresivnijeg dana u godini'. Kalendari ga ne obilježavaju, ali društvene mreže i mediji pobrinu se da nas na njega podsjete. Uz ovu etiketu dolazi i tihi pritisak da se osjećaš nekako drugačije, možda lošije, ali i suprotan imperativ da se 'trgneš' i budeš pozitivna. Ali što ako je ključ upravo u suprotnom? Što ako je danas savršen dan da priznaš sebi da je sasvim u redu ne biti u redu?

Što je zapravo 'najdepresivniji dan u godini'

Prije nego što dopustiš da te obuzme sivilo siječanjskog ponedjeljka, važno je znati pozadinu priče. Koncept 'Blue Mondaya' nije utemeljen na psihološkim istraživanjima, već je nastao 2005. godine kao dio marketinške kampanje. Osmislio ga je psiholog Cliff Arnall za britansku putničku tvrtku Sky Travel kako bi potaknuo ljude da rezerviraju putovanja i pobjegnu od siječanjske melankolije. Arnall je čak osmislio i 'formulu' koja uzima u obzir faktore poput vremenskih uvjeta, dugova nakon blagdana, neuspjelih novogodišnjih odluka i niske razine motivacije.

Naravno, ta je formula potpuno pseudoznanstvena i nema nikakvu stvarnu vrijednost. Ipak, ideja je zaživjela jer pogađa u srž onoga što mnogi od nas osjećaju sredinom siječnja. Blagdanska euforija je splasnula, novčanik je tanji, dani su kratki i hladni, a novogodišnje odluke već se čine kao daleki san. Dakle, iako je Blue Monday izmišljotina, osjećaj težine koji se veže uz ovo razdoblje je stvaran.

Zamka potiskivanja: Zašto je ideja o 'samo pozitivnim vibracijama' štetna

U svijetu koji neprestano promovira sreću kao jedino prihvatljivo stanje, lako je osjećati krivnju zbog tuge, tjeskobe ili bezvoljnosti. Rečenice poput "misli pozitivno" ili "drugima je i gore" često postaju oružje kojim pokušavamo ušutkati vlastite emocije. Međutim, kronično potiskivanje negativnih osjećaja put je prema ozbiljnim problemima.

Kada ignoriraš tugu ili ljutnju, one ne nestaju. One se talože u tebi i mogu se manifestirati kao pojačan stres, anksioznost, pa čak i fizički simptomi poput glavobolje, probavnih smetnji ili nesanice. Emocije su signali, putokazi koji ti govore što ti je potrebno. Tuga ti može signalizirati gubitak, ljutnja prelaženje granica, a strah postojanje prijetnje. Njihovim potiskivanjem ne rješavaš problem, već samo gasiš alarm dok vatra i dalje tinja. To iscrpljuje, narušava odnose jer postaješ emocionalno nedostupna i sprječava te da istinski razumiješ sebe.

Unsplash

Kako pronaći ravnotežu, a ne lažnu sreću

Umjesto da na današnji dan navlačiš masku lažnog osmijeha, iskoristi ga kao priliku za istinsku brigu o sebi. To ne znači prepuštanje očaju, već svjesno prihvaćanje vlastitog stanja i poduzimanje malih, ali značajnih koraka prema ravnoteži.

Prvi i najvažniji korak je dopustiti si da osjećaš to što osjećaš, bez osuđivanja. Priznaj sebi: "Danas se osjećam loše i to je u redu." Već samo to priznanje može smanjiti unutarnji pritisak. Zatim, razmisli što bi ti u tom trenutku moglo pomoći. Možda je to razgovor s prijateljicom kojoj vjeruješ ili zapisivanje misli u dnevnik.

Ne zaboravi na snažnu vezu uma i tijela. Čak i kratka šetnja tijekom pauze za ručak može učiniti čuda. Izlaganje dnevnom svjetlu, koliko god ga malo bilo, pomaže u regulaciji raspoloženja. Redovito kretanje potiče lučenje endorfina, prirodnog hormona sreće. Pripazi i na prehranu; umjesto za teškom i slatkom hranom za utjehu, posegni za nutritivno bogatim obrocima koji će ti dati stabilnu energiju. I na kraju, umjesto velikih i nedostižnih ciljeva, postavi si jedan mali, ostvariv zadatak za danas. Pospremanje jedne ladice ili čitanje poglavlja knjige može ti vratiti osjećaj kontrole i postignuća.

Naziv 'Blue Monday' može zvučati dramatično, ali on nas zapravo podsjeća na nešto jednostavno: mentalno zdravlje je proces, a ne trajna sreća. Kad prihvatiš sve emocije koje prolaze kroz tebe - i one lijepe i one teške -  gradiš otpornost i istinsko blagostanje. Zato danas budi nježna prema sebi. Ne moraš se forsirati na pozitivu, dovoljno je da budeš iskrena.