Mislite da imate jaku glavobolju, no ovi simptomi otkrivaju da se radi o migreni

Od više od sto vrsta glavobolja, migrena je ona koja ljude najčešće natjera da potraže liječničku pomoć. Daleko od toga da je samo "jaka glavobolja", migrena je složena neurološka bolest koja uzrokuje intenzivnu, pulsirajuću bol praćenu jakom mučninom, povraćanjem te ekstremnom osjetljivošću na svjetlo i zvuk. Pogađa otprilike svaku desetu osobu u Hrvatskoj, što znači da se s njom bori oko 400.000 ljudi, a mnogi toga nisu ni svjesni.

Kako razlikovati migrenu od obične glavobolje

Za razliku od tipične glavobolje, napadaji migrene obično uključuju mnogo više od same boli u glavi. Često ih prate iscrpljujući simptomi poput mučnine, povraćanja, vrtoglavice i pojačane osjetljivosti na svjetlo, zvuk, pa čak i mirise.

Za mnoge ljude, bol je samo jedan dio problema. Migrena može otežati jasno razmišljanje, koncentraciju, rad, pohađanje nastave ili obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Bol također može ometati san, stvarajući začarani krug koji buduće napadaje čini još težima za upravljanje. Napadaji migrene povezani su i s povećanim rizikom od kardiovaskularnih poremećaja te psihijatrijskih stanja, uključujući depresiju, anksioznost i posttraumatski stresni poremećaj.

Stoga je važno obratiti pažnju na simptome koji se ponavljaju, umjesto da ih otpisujete kao obične glavobolje. "Vođenje dnevnika o tome kada se glavobolje javljaju, koliko dugo traju i jesu li popraćene simptomima poput mučnine ili osjetljivosti na svjetlo može pomoći liječnicima da utvrde je li uzrok migrena", objašnjava dr. Mia T. Minen, ravnateljica istraživanja glavobolja na Medicinskom fakultetu NYU Grossman.

Shutterstock

Najveći mitovi i zablude o migreni

Stručnjaci se slažu da brojne zablude sprječavaju ljude da potraže adekvatnu pomoć. Zbog pogrešnih uvjerenja, mnogi godinama trpe bol misleći da im nema spasa ili da njihov problem nije dovoljno ozbiljan.

Mit 1: Bol mora biti neizdrživa

Jedan od najvećih mitova jest da se napadaj migrene računa samo ako je bol ocijenjena s deset od deset na ljestvici, ostavljajući osobu sklupčanu u krevetu. Mnogi ljudi pretpostavljaju da se nose s običnom glavoboljom jer je bol blaža, no intenzitet boli nije jedini kriterij za dijagnozu migrene.

Mit 2: Svaka migrena dolazi s aurom

Još jedna česta zabluda je da su svi napadaji migrene popraćeni aurom, privremenim neurološkim znakom upozorenja koji se može pojaviti prije ili tijekom napadaja. Aura se obično razvija postupno tijekom pet minuta do sat vremena i može uključivati vizualne, senzorne ili motorne smetnje, iako su vizualni poremećaji najčešći. U stvarnosti, oko dvije trećine ljudi koji pate od migrene nikada ne dožive auru.

Mit 3: To je samo problem sa sinusima

Mnogi ljudi također zamijene napadaj migrene sa sinusnom glavoboljom ili infekcijom jer migrena utječe na živce oko lica i može uzrokovati začepljenost, curenje nosa, suzenje očiju i bol u licu. Zbog toga neki posjećuju svog liječnika opće prakse ili otorinolaringologa očekujući antibiotike, dok je stvarni krivac zapravo migrena.

Što uzrokuje migrene i kako smanjiti rizik?

Istraživanja sugeriraju da migrenu može uzrokovati kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika. Stres je jedan od najvećih okidača, ali nije uvijek kriv sam stres. Studije su pokazale da i povećanje i smanjenje razine hormona stresa, kortizola, može potaknuti migrenu. Hormonalne fluktuacije, posebno promjene u razini estrogena, također igraju veliku ulogu, pogotovo kod žena, zbog čega one tri puta češće pate od migrene nego muškarci.

Promjene u obrascima spavanja, dehidracija i neredoviti obroci također mogu doprinijeti. Umjesto da se usredotočite na jedan okidač, važno je sagledati širu sliku. Osoba koja je loše spavala, preskočila ručak i doživjela neuobičajeno stresan dan ima mnogo veću vjerojatnost da će razviti migrenu od nekoga tko je bio izložen samo jednom od tih čimbenika.

Kako biste smanjili rizik, ostanite hidrirani, jedite obroke u redovitim razmacima, održavajte dosljedan ritam spavanja tijekom tjedna i pronađite zdrave načine za upravljanje stresom.

Najbrži i najučinkovitiji načini liječenja

Liječenje migrene dijeli se u dvije kategorije: akutno, koje zaustavlja napadaj nakon što je počeo, i preventivno, koje smanjuje učestalost napadaja. Ono što je ohrabrujuće jest da postoje brojne različite opcije prilagođene svakom pacijentu.

Za trenutno olakšanje, neki ljudi imaju koristi od lijekova bez recepta poput ibuprofena ili naproksena, iako se ne bi trebali koristiti prečesto zbog mogućih gastrointestinalnih nuspojava. Receptne opcije uključuju triptane, koji su dugo bili temelj liječenja, te noviju klasu lijekova zvanu gepanti. Tu su i neuromodulacijski uređaji koji koriste električnu stimulaciju za prekidanje signala boli.

Za osobe s čestim ili teškim migrenama preporučuje se preventivno liječenje. Bihevioralne terapije, poput kognitivno-bihevioralne terapije i tehnika opuštanja, imaju snažne dokaze u prevenciji. Određeni dodaci prehrani, uključujući magnezij i riboflavin (vitamin B2), također mogu pomoći. Posljednjih godina, revoluciju u preventivnom liječenju donijeli su biološki lijekovi koji ciljaju molekulu CGRP, nudeći novu nadu pacijentima s teškim oblicima bolesti.

Migrena nije samo glavobolja, već ozbiljno stanje koje zahtijeva ispravnu dijagnozu i liječenje. Uz sve veći broj dostupnih terapija i bolju svijest javnosti, osobe koje pate od migrene imaju bolje izglede za kvalitetniji život nego ikad prije. Ključno je ne odustajati i aktivno tražiti pomoć stručnjaka.

Ne propusti gledati prvi Voyo Original, seriju "IQ 160"! Nova epizoda čeka te svakog petka na Voyo!

SAVJET LIJEČNIKA

Petra Meštrić za Žena.hr: Ljeto i ubodi kukaca - u ovom slučaju obavezno posjetite liječnika