Neustrašive i inspirativne: 8 iznimnih žena koje su promijenile svijet

Sve ih krasi hrabrost, odlučnost i izostanak brige oko tuđeg mišljenja. Uoči Međunarodnog dana žena prisjećamo se žena koje su mislile svojom glavom i bile toliko jake da su mijenjale svijet, u vremenu i društvu koje mnogima od njih nije bilo naklonjeno.

Revolucionarna otkrića

10 žena koje su promijenile povijest (i muškarci koji su za to preuzeli zaslugu)

Pripremale su teren za neke nove žene, u nadi da će im olakšati njihov put. Pomogle su u stvaranju modernog društva.

Pa iako je ovaj popis mnogo dulji, u nastavku ti povodom 8. ožujka donosimo neke od najinspirativnijih žena koje su u svome vremenu dale doprinos boljitku svijeta, a neke od njih to još uvijek čine.

Marija Jurić Zagorka

Krenut ćemo od jedne izvanredne žene. Ponosne smo što je naše gore list. Marija Jurić Zagorka rođena je 2. ožujka 1873. godine. Bila je književnica i prva hrvatska novinarka, a pokrenula je i uređivala prvi hrvatski časopis za žene, Ženski list. To je bilo 1925. godine.

Nije imala podršku muških kolega, štoviše sustavno su je napadali, nazivajući je "babom bez imena i ugleda, zagorskom kravaricom zaraženom socijalističkim mentalitetom i feminističkim novotarijama". Ovaj živopisan opis Marije Jurić Zagorke potpisuje glavni urednik Obzora Šime Mazzura. Često je zbog toga, u početku svoje karijere, članke objavljivala pod muškim pseudonimima. Njezine romane nazivali su muški suvremenici popularnim šundom, no bili su itekako čitani kao što su i danas. Marija Jurić Zagorka utemeljiteljica je povijesnog romana, a sigurno si i sama u rukama imala njezinu Gričku vješticu ili Jadranku. Ako nisi, ispravi taj propust.

Coco Chanel

Rođena je kao Gabrielle Bonheur Chanel 1883., u dobi od 12 godina umire joj majka i otac je ostavlja u sirotištu. Usprkos teškom životu, Coco Chanel postat će najutjecajnija modna dizajnerica prošlog stoljeća. Oslobodila je žene korzeta i neudobnih haljina te podigla ženstvenost na sasvim novu razinu. Jedan od njezinih revolucionarnih dizajna je Chanelova mala crna haljina koju je Coco stvorila '20-ih godina prošlog stoljeća. Uzela je boju koja se nekada povezivala sa žalovanjem i pokazala koliko elegantna može biti.

Nikada se nije udavala. Imala je kratku vezu sa skladateljem Igorom Stravinskim, a 1923. upoznala Hugha Grosvenora, vojvodu od Westminstera Započeli su vezu koja će trajati desetljećima, no njegovu je prosidbu odbila uz riječi: “Bilo je nekoliko vojvotkinja od Westminstera – ali postoji samo jedna Chanel!". Preminula je 1971. u njezinom apartmanu u hotelu Ritz u Parizu.

Frida Khalo

Meksička slikarica realizma i kubizma, feministica, poznata po portretima i autoportretima u kojima se isprepliću realizam, fantastika i autobiografski elementi. Bila je prva meksička umjetnica koja je izlagala u pariškom Louvreu. Isticala se svojom ekscentričnom osobnosti u društvenim i političkim krugovima. Bila je u burnom braku s umjetnikom Diegom Riverom, no voljela je i žene.

Zbog prometne nesreće koju je doživjela mladosti, ostala je neplodna, što će uvelike obilježiti njezino stvaralaštvo. Česti motivi njezinih autoportreta su tuga i patnja. Preminula je u 74. godini od plućne embolije. Danas se Frida smatra važnom figurom u povijesti umjetnosti, kao i ikonom LGBT i feminističkih pokreta.

Junko Tabei

Japanska alpinistica, spisateljica i nastavnica rođena 1939. godine, prva je žena koja je osvojila Mt. Everest (1975.), a potom i najviši vrh svakog kontinenta (pothvat poznat pod nazivom Sedam vrhova). Zanimljivo je da je sve to postigla kao majka i domaćica (s diplomom britanske i američke književnosti). Unatoč uspjesima, nailazila je na brojne kritike upravo zato što je kod kuće ostavila malo dijete i otišla osvajati planine.

Tijekom svoje karijere zalagala se i za ekološko očuvanje planinskih staništa. Osnovala je prvi ženski planinarski klub jer joj je bilo dosta seksizma na koji je nailazila u muškim planinarskim društvima. Preminula je 2016. godine.

Jane Goodall

Ova Britanka prva je svjetska stručnjakinja za čimpanze i još uvijek potpuni autoritet u tom području iako ima gotovo 89 godina. Počela ih je proučavati u ranim 20-ima kada su se time bavili isključivo muškarci. Imala je potpuno drugačiji pristup od čimpanzama, dajući im imena, a ne brojke, naglašavajući time njihovu osobnost.

"Ne možeš riješiti svjetske probleme, stoga ne pokušavaj. Umjesto toga, usredotoči se na ono što možeš učiniti svaki dan kako bi ovo mjesto ostavila malo boljim, nego što je bilo kada si se rodila", izjavila je nedavno u intervjuu za The Guardian. Njoj je to definitivno pošlo za rukom. Posvetila je život čimpanzama i otkrila nam njihov svijet. Dvaput se udavala, a iz prvog braka ima sina Huga (56).

Sacagawea

Prva Indijanka koja je otišla u ekspediciju te bila vodič i tumač znakova Lewisu i Clarku.Rođena je 1788. godine. Pripadnica plemena Lemhi Shoshone, 16-godišnji Sacagawea proputovala je tisuće kilometara s američkom ekspedicijom, a cijelim putem, od današnje Sjeverne Dakote do Tihog oceana, bila je prevoditelj, vodič, nalazila hranu i pomagala istraživačima u stvaranju odnosa s američkim domorocima. Sve to radila je noseći na leđima tek rođenog sinčića. Nacionalna američka udruga za pravo glasa žena prihvatila ju je kao simbol ženske neovisnosti.

Malala Yousafzai

Pakistanska aktivistkinja te najmlađa dobitnica Nobelove nagrade za mir. Danas ima 25 godina, a prestižnu nagradu dobila je kada joj je bilo tek 17 godina zbog iznimnog doprinosa u borbi za prava djevojčica i prava na obrazovanje. U dobi od 11 godina počela je pisati blog o životu djevojčica pod talibanskom vlasti. U listopadu 2012. izvršen je pokušaj atentata na nju, pucano joj je u glavu. Prevezena je u Englesku na liječenje te se u toj zemlji ostala boriti za pravo pakistanskih djevojčica te djece diljem svijeta kojoj je uskraćeno obrazovanje.

Zlata Bartl

Ljubav ide kroz želudac, a to je jako dobro znala Zlata Bartl, žena koja je hranu učinila ukusnijom. U narodu poznata kao teta Vegeta, ova stručnjakinja za prehrambenu tehnologiju olakšala je život domaćicama jer su jela sa žličicom dehidrianog, samljevenog povrća postala tradicija hrvatske kuhinje. Začin koji je stvorila 1959. godine možeš pronaći na policama diljem svijeta. Gospođa Zlata rođena je 20. veljače 1902. u Dolcu kod Travnika u Bosni i Hercegovini, a umrla je u Koprivnici, gradu koji ju je proglasio počasnom građankom, 30. srpnja 2008. godine.