Jeste li se ikada pitali zašto imamo veće potrebe za slatkim kada smo tužni i neraspoloženi? Ili zbog čega nam se baš u određenom trenutku jede određena hrana i to bez ikakvog očitog razloga? Odgovor na ta i još mnoga druga pitanja u vezi pravilne prehrane možete pronaći u knjizi „Neuronutricionizam - Prehrana prema emocijama“ koju je 2009. godine napisao ugledni hrvatski nutricionist mr. sc. Sandi Krstinić, dr. med.
Naime, on je u knjizi opisao kako s određenom vrstom hrane možemo popraviti i promijeniti raspoloženje, te na koji način naše emocije utječu na vrstu hrane koju unosimo u organizam. Možda vam se sve to čini pomalo apstraktno, ali vjerojatno niste niti svjesni koliko često imate potrebu za određenim namirnicama, a ne znate ni sami zašto. Ističe da nije teško naučiti upravljati i kontrolirati vlastiti organizam, pa tako niti emocijama koje nas često vode u prehrani. Kao primjer navodi povezanost emocija s debljanjem, što pak dovodi ne samo do estetskih problema, nego i problema sa zdravljem. Naime, osobe pod utjecajem određenih emocija su skloni uzimati više hrane nego što je potrebno.
Drugačije emocije u drugo doba dana
Unos hrane tijekom dana na temelju emocija koje osjećamo:
Doručak - Dan bi trebalo započeti s obrokom mliječnih proizvoda, jer se zbog ranog buđenja osjeća „fiziološka ljutnja našeg duha“.
Ako se pak budite nešto kasnije i osjećate odmorno, uz mliječne namirnice možete dodati i ugljikohidrate, a idealni kasniji doručak su žitarice na mlijeku, jogurtu ili kefir.
Ručak - kako dan odmiče, jutarnja „ljutnja“ polako se mijenja u poslijepodnevnu „tugu“, pa je zbog toga potrebno povećati koncentraciju serotonina, a to je moguće unosom veće količine ugljikohidrata. Takav obrok preporuča se konzumirati između 11 i 15 sati, što će vam dati snage za nastavak dana.
Rana i kasna večera - poslijepodne donosi tjeskobu i bezvoljnost, a protiv tih emocija možete se boriti proteinima.
Ako se radi o ranijoj večeri, pojedite ribu ili bijelo meso, a ako se radi o kasnijoj večeri, kada vas još i hvata umor, konzumirajte crveno meso, koje će vašem organizam dati adrenalinsku komponentu, što će vam pak dati snage za lakše funkcioniranje u večernjim satima. Prilog uz meso nikako ne smije biti na bazi ugljikohidrata, nego na bazi povrća.
Tijelo će se s ovakvim obrokom započeti i ciklus obnavljanja, regeneracije, izgradnje i rasta, što će omogućiti tijelu za vrijeme spavanja bolje obnavljanje i lakši počinak.
Hranom do sreće
Dr. med. Sandi Krstinić, također je opisao s čime bi se ljudi trebali hraniti kada pojačano osjećaju određene osjećaje. Naime, prema njegovom mišljenju sve emocije mogu se ublažiti konzumiranjem prave hrane. Ističe da organizam može funkcionirati besprijekorno ako poznajemo cikličke promjene u tijelu koji su pod utjecajem hormona i neurotransmitera, a koji su pak u sprezi s vanjskim podražajima, te ako svemu tome prilagodimo prehranu prema promjenama raspoloženja.
Evo nekih od primjera kako bismo se trebali hraniti kada je u pitanju emocionalno stanje organizma:
Ljutnja - kada se ljutite u vašem organizmu postoji višak hormona noradrenalina, a hrana na bazi mlijeka vam može pomoći kako biste umanjili ljutnju. Zanimljivo je spomenuti da slično djeluju lijekovi za smirenje.
Tuga - vjerojatno većina ljudi zna što treba jesti kada je u pitanju tuga. Naravno, čokoladu i druge čokoladne i slatke proizvode. No, osim slatkiša, utješiti nas mogu žitarice i masnoće, jer i one potiču nastanak serotonina u mozgu. Naravno, kako se radi o visokokaloričnim namirnicama, treba kontrolirati njihov unos. Zato je uvijek bolje birati cjelovite žitarice kada je u pitanju zdrava prehrana i sprečavanje tuge, jer od njih ćete osjećati sreću i sitost, dok će vas komad kolača „podići“ u raspoloženju vrlo brzo, ali i zato brzo „spustiti“.
Tjeskoba i bezvoljnost - „liječe“ se ribom i bijelim mesom, te janjetinom ili teletinom, koje su poznate ne samo da umanjuju te dvije emocije, nego i po tome što podižu raspoloženje.
Radost - radosti nikad previše i za nju vam ne treba ublažavanje, ali definitivno vam treba jedna dobra doza voća i povrća. Zašto? Jer, najzdravije namirnice treba jesti kada ste najsretniji.
(vam)