Dobar apetit znak je zdravlja, no što ako vi pokušavate smršavjeti, a apetit nikako da se ugasi? Na tržištu se nalazi puno proizvoda koji obećavaju brda i doline, instantnu sitost, no većina njih uopće ne djeluje ili čak mogu biti jako opasni po vaše zdravlje.
Na svu sreću postoji nekoliko trikova koji će vam pomoći zauzdati glad i smršavjeti! Donosimo vam šest taktika koje će sigurno upaliti!
Foto: © DDRockstar - Fotolia
1. Započnite dan s proteinima
Od uvijek nas uče kako je doručak najvažniji obrok u danu (iako sada ispada da to nije u potpunosti točno, no o tome nekom drugom prigodom). Ako želite cijeli dan držati apetit pod kontrolom, onda se on mora bazirati na proteinima. Nedavno objavljeno istraživanje provedeno na Sveučilištu Missouri pokazalo je kako su se žene koje su jele doručak pun proteina osjećale sitije ne samo u satima do ručka, već i za vrijeme ručka.
Nitko ne kaže kako su vam zobene pahuljice ili sendvič s integralnim kruhom zauvijek zabranjeni, no kajgana od jaja, malo šunke i sira (po mogućnosti domaći bez aditiva) ili grčki jogurt s nekoliko oraha imat će bolji utjecaj na vaš apetit u toku cijelog dana.
2. Lisnato zeleno povrće, jabuke i ukiseljeno povrće
Pojesti nešto kako biste utažili glad, dok ste na dijeti, možda ne zvuči najpametnije. No, ako je riječ o namirnicama bogatima vlaknima, bez masnoća i s jako malo kalorija, od kojih ćete biti siti satima – to itekako ima smisla.
Lisnato zeleno povrće kao što su zelena salata, kupus, kelj, špinat, matovilac, rukola, stabljika celera imaju dovoljno vlakana da "uvjere" vaš želudac kako ste dovoljno pojeli, a imaju minimalno kalorija. I ukiseljeno povrće (ako je kiseljeno bez šećera) veoma je zasitno – kao grickalice ga jedu i najpoznatije svjetske manekenke. Kada je u pitanju voće - za sitost dobar odabir su jabuke koje su veoma zasitne zbog velikog udjela vlakana.
3. Đumbir
Tanki kolutići korijena đumbira stoljećima se koriste u azijskim jelima jer olakšavaju probavu i povećavaju energiju – oboje vodi do smanjenog osjećaja gladi. Uz to, nizozemski znanstvenici su otkrili kako đumbir sagorijeva masne naslage i ubrzava metabolizam – samo još par dodatnih razloga zašto biste trebali početi grickati svjež đumbir (iako nije baš najsjajnijeg okusa, ali na to se s vremenom lako naviknuti).
4. Jedite više masnoća
Ovo vam se možda čini kontraproduktivno – jesti masnoće i mršavjeti? Itekako je moguće, ja sam živi primjer (i brojni poklonici LCHF stila života). Naravno to je moguće sve dotle dok je riječ o pravim masnoćama.
Znanstvenici na UC Irvine otkrili su kako oleinska kiselina ("dobre" masnoće), pomaže potaknuti proizvodnju oleoiletanolamida u tankom crijevu, spoja koji pronalazi svoj put do živčanih završetaka i brzo prenosi poruku sitosti mozgu.
Dobri izvori oleinske kiseline su orasi, avokado i ekstra djevičansko maslinovo ulje. Od orašastog voća, po pitanju masnoća i proteina, dobra opcija su i bademi i pinjoli koji sadrže masne kiseline koje mozgu signaliziraju sitost.
5. Ograničite raznolikost po obroku
Iako se čini čudnim, ili barem dosadnim – jer ova metoda znači ograničavanje previše različitih vrsta okusa u jednom obroku. Zašto bi to trebalo djelovati na suzbijanje apetita? Prema Davidu Katzu, vodećem liječniku u centru za preventivna istraživanja na prestižnom sveučilištu Yale, područje mozga zaduženo za apetit postane preopterećeno kada se u obroku nalazi previše različitih okusa. To dovodi do toga da se pretjeruje s hranom, jer mozak teže prati kojih ste se okusa dovoljno nauživali.
Katz je osmislio takozvanu "dijetu bodovima okusa" u kojoj svaki obrok ima jedan ili maksimalno dva specifična okusa. Nezdrava, procesirana hrana u potpunosti je izbačena iz prehrane u ovoj dijeti, ne samo zbog manjka nutritivne vrijednosti, već i zato što svojim aditivima i različitim okusima zbunjuje centar za apetit u mozgu. Pokušajte jesti jednostavnije obroke sa što manje dodataka i različitih začina.
6. Pijte dovoljno vode
Namjerno ovdje nismo napisali da treba piti jako puno vode, jer novija istraživanja pokazuju kako niti ispijanje prevelikih količina vode nije dobro. Koliko nam je vode potrebno ovisi o puno faktora - o tome čime se bavimo, kakav nam je metabolizam, koliko smo stari, kakve su vremenske prilike vani (nije isto je li ljeto ili zima). Preporuka većine stručnjaka u normalnim uvjetima kreće se od litre i pol do dvije litre vode na dan, no u određenim situacijama potrebno je više.
U ljeti treba piti više vode, ako vježbate ili sudjelujte u bilo kojoj aktivnosti zbog koje se znojite, i tada trebate piti više vode. Dodatnih 400 do 600 mililitara vode bi trebalo biti dostatno za manje i kraće aktivnosti, ali ako intenzivno vježbate više od sat vremena to zahtijeva puno veći unos tekućine. S druge strane ako ste odlučili provesti lijenu nedjelju kod kuće, ne treba vam više od litre vode.
Ono što je točno jest da glad često zamjenjujemo sa žeđi, pa kada osjetite apetit – pokušajte popiti čašu vode i pričekajte petnaestak minuta. Ako vam je ispijanje obične vode mrsko – pokušajte joj dodati prirodne arome – malo metvice, par komadića đumbira, komadiće voća ili čak krastavaca. Nemojte kupovati kupovne vode s aromom jer sadrže dosta skrivenih šećera.