Debljina je ozbiljni zdravstveni problem čiji se broj u posljednjem desetljeću povećao za oko 30-40 %, što znatno pridonosi povećanju oboljenja od rizičnih bolesti, šećerna bolest tip II, koronarna bolest srca, hipertenzije, povećane razine kolesterola te maligne bolesti dojke, debelog crijeva, jajnika i maternice. Smrtnost naglo raste s porastom BMI između 27 i 40 kg/m2.U osoba s tjelesnom težinom koja je za 60% veća od standardne težine udvostručava se pobolijevanje od svih bolesti, a smrtnost je dva puta veća nego u ukupnoj populaciji.
Osoba s prekomjernom tjelesnom težinom je rijetko zabrinuta zbog povećane opasnosti da oboli od teške bolesti, nego traži liječničku pomoć zbog niza sasvim određenih poteškoća.Začuđujuće je kako osobe s prekomjernom tjelesnom težinom znaju malo o prehrani.Najčešće poteškoće u početku su nedostatak zraka pri manjem tjelesnom naporu kao što je hodanje uzbrdo ili penjanje stubama, nesanica, bol u leđima, kukovima ili koljenima, umor ili depresija.
Promjene u mastima kod debelih osoba ne ovise samo o stupnju debljine nego više o raspodjeli masnog tkiva u organizmu. Spolne razlike u raspodjeli masnog tkiva mogu se zapaziti u ranijim godinama života, a prava raspodjela nastaje u pubertetu, dok se ponovo djelomično gubi u postmenopauzi. Žene imaju pretežno periferno raspodjeljeno masno tkivo (bokovi, stražnjica- ginoidna pretilost), a muškarci centralno(prsni koš, trbuh - androidna pretilost). Androidna i ginoidna pretilost može se rano razlikovati pomoću omjera struk/bokovi (opseg struka podijeljen s opsegom bokova u centimetrima). U žena ne bi trebao biti veći od 0,8 a u muškaraca od 1,0 . Na temelju ovog omjera u žena i muškaraca nađena je korelacija između promjena u mastima, te oboljevanja i smrtnosti od koronarne srčane bolesti.
Novijim ispitivanjima je pokazano da je važniji sam opseg struka nego omjer struk/bokovi.Smatra se da opseg struka ne bi u žena trebao prelaziti 80 cm, a u muškaraca 94 cm. To otprilike odgovara indeksu tjelesne mase od 25 kg/m2.Inače, gornja granica u žena ne bi smjela prelaziti 88 cm, a u muškaraca 102 cm, što otprilike odgovara indeksu tjelesne mase od 30 kg/m2.
Utjecaj različite raspodjele masnog tkiva na promjene u metabolizmu postaje razumljiv ako se zna da je metabolizam u masnim stanicama različit na pojedinim dijelovima tijela.
Tako je masno tkivo oko trbuha podložnije djelovanju hormona nego periferno masno tkivo, pa dolazi do otpuštanja veće količine masnih kiselina direktno u krv. Pojačano se lučenje hormona zbiva pri svakom većem ili manjem stresu. U takvih je osoba povećana koncentracija ukupnog kolesterola te LDL ili lošeg kolesterola. Također je povećana količina triglicerida, a smanjena je koncentracija HDL ili dobrog kolesterola.Temeljnu ulogu u preraspodjeli masnog tkiva imaju hormoni.
dr. med. Branko Vrčić
www.vitamedzona.com
