Problemi s težinom ubrajaju se među one zdravstvene probleme čije rješavanje odmah donosi osjetne prednosti po zdravlje. Ali jedna od stvari koja otežava taj proces svakako su dugotrajni i ustrajni mitovi o mršavljenju, koji se usprkos brojnim savjetima i dalje uspijevaju održati. Portal Dr Frank Lipman navodi tri najčešća mita o mršavljenju - i zašto su im ne biste trebali vjerovati.
Izvor: naturala.hr
Mit 1: Sve je u brojanju kalorija
Istina: Višak kilograma ne može se izgubiti pukim brojenjem i reduciranjem kalorija.
Ideja o brojanju kalorija kao puta do vitke linije prilično je zastarjela. Ako ovisite o kalkulatoru da vas spasi, fokusirate se na pogrešan pristup, a vjerojatno vas muči i nekoliko kilograma viška.
Istina, nekim ljudima može pronaći osjećaj kontrole koji proizlazi iz brojanja kalorija, ali za većinu to postane neurotična navika kojom se izgubi iz vida zdravstvena korist konzumiranih namirnica. Jednostavno rečeno, brojanje kalorija je odličan način da isisate svu radost iz prehrane i uživanja u dobroj hrani.
S druge strane, ako iz prehrane izbacite prerađenu hranu i šećere te se jednostavno usredotočite na svježe cjelovite namirnice, uključujući mnoštvo povrća i proteina životinjskog porijekla, nema potrebe za brojanjem kalorija. Hranjivim tvarima, vlaknima, zdravim masnoćama i proteinima zadržat ćete svoj trbuh pun i razinu šećera na stabilnoj razini, a da ni ne premašite svoj dnevni maksimalni unos kalorija. Pripazite samo da ne navalite na povrće i salate natopljeno kupovnim dresinzima punim šećera, loših masti i aditiva.
Zaključak: Zaboravite na brojanje kalorija i usredotočite se na kvalitetu hrane na vašem tanjuru. Više svježih cjelovitih namirnica ujedno znači i manju tjelesnu težinu (ali ne preko noći!).
Mit 2: Za gubitak težine treba vježbati, vježbati i vježbati!
Istina: Tjelovježba donosi mnoge prednosti, ali gubitak težine nije nužno jedan od njih.
Većina nas je i dalje uvjerena kako je vježbanje do točke iscrpljenosti ključ mršavljenja. Dok je tjelovježba ključni dio održavanja zdravlja i donosi niz prednosti, ideja o sagorijevanju kalorija kroz vježbanje i dalje se nalazi čvrsto ukorijenjena u našem kalorije-unutra-kalorije-van mentalitetu. Ali s vremenom, lišavanje našeg tijela kalorija može usporiti metabolizam i uzrokovati - još kilograma.
Kronično iscrpljivanje tijela vježbanjem može podići tjelesnu proizvodnju hormona stresa, kortizola, i učiniti mršavljenje još težim. Umjesto toga, važno je vježbati pametnije kako bi se hormoni održavali u ravnoteži, a joga i tjelovježba umjerenog intenziteta predstavljaju mudar izbor.
Zaključak: Ovo nipošto ne znači da je vježbanje loše za vas. Redovita tjelovježba je fantastična za vaše cijelo tijelo, uključujući jačanje srca, održavanje zdravog krvnog tlaka, popravljanje raspoloženja i balansiranje hormona. Dakle, krećite se! Samo nemojte pretjerivati.
Mit 3: Ako sve jedete u umjerenim količinama, izgubit ćete na težini
Istina: Umjerenost nije uvijek pravo rješenje.
Sve u umjerenim količinama je lijepa ideja, ali za većinu ljudi, ta strategija jednostavno ne pali kad je riječ o šećerima i rafiniranim ugljikohidratima. Umjerenost je posebno loša strategija za kontroliranje unosa šećera za one koji imaju problema s težinom, visokim šećerom u krvi ili inzulinskom rezistencijom. Najbolja stvar za pobijediti želju za slatkim, kao i kod svake druge ovisnosti, je biti radikalan i potpuno izbaciti šećer. Čak vas i male količine mogu skrenuti s puta - sa šećerom jednostavno nema pregovaranja!
Studije su pokazale da jedenje slatkog aktivira iste centre za užitak u mozgu kao i konzumiranje heroina. Ne posežemo za šećerom zato što nam se sviđa, nego jer smo uhvaćeni u podmukao krug ovisnosti. Međutim, dobra vijest je, ako prestanete hraniti želju za slatkim, bit ćete iznenađeni kako će brzo nestati, često u roku od nekoliko tjedana.
Umjesto umjerenog pristupa kad su šećeri u pitanju, najbolja je strategija zavoljeti povrće, mahunarke, zdrave masti i voće s niskim udjelom šećera. Budite rigorozni s unosom loših tvari kao što su šećer, procesirana hrana i rafinirani ugljikohidrati - konzumirajte ih u što manjoj mjeri. Još i bolje, u potpunosti ih eliminirajte. Bilo kakve vrste rafiniranih ugljikohidrata, kao što su kruh, tjestenina ili red čokolade, pretvaraju se unutar minute od jela u glukozu - umjerenost ne postoji jednom kad dospiju u vaš krvotok.
Zaključak: Dok umjerenost može funkcionirati kod nekih ljudi bez problema s težinom ili šećerom u krvi, to još uvijek nije recept za zdravu prehranu. Ovakav pristup ne nudi dovoljno zdrave hrane bogate ključnim nutrijentima, niti izbacuje lošu hranu koje bi se trebali kloniti.