Koža je najveći organ i zbog toga vrlo često možemo primijetiti različite promjene na njoj. Seboroična keratoza ili bradavica jedna je od najčešćih dobroćudnih promjena na koži, no mnogi ljudi nisu sigurni o čemu se radi. Ove izrasline obično nastaju s godinama, najčešće na licu, vratu, prsima i leđima, a mogu biti različitih boja i veličina. Iako nisu opasne ni zarazne, mogu smetati zbog izgleda ili mjesta na kojima se nalaze.

Na internetu postoji mnogo netočnih i neprovjerenih informacija o prirodi seboroičnih keratoza i mogućnostima njihovog uklanjanja, što često dovodi do zabune među pacijentima. Stoga je Nika Franceschi, dr. med., specijalist dermatologije i venerologije iz KBC-a Sestre milosrdnice pojasnila kako razlikovati seboroične keratoze od bradavica i madeža, jesu li opasne te kada je preporučljivo njihovo uklanjanje.

Što je seboroična keratoza i koji su uzroci?

"Seboroična keratoza ili bradavica (poznata još kao staračka bradavica) je jedna od najčešćih dobroćudnih izraslina na koži, epidermalnog podrijetla, a nastaje zbog prekomjernog nakupljanja nezrelih stanica kože, keratinocita. Za razliku od seboroične keratoze, virusne bradavice su uglavnom svijetlije, prozirne ili bijele boje, često se vide i crne točkice na površini, dok su madeži uglavnom mekši na dodir. Međutim, ponekad ih je teško razlikovati bez pregleda dermatologa i dermatoskopije", objašnjava Nika Franceschi, dr. med., za portal Net.hr.

Osim toga istaknula je najčešće uzroke ili rizične čimbenike za razvoj seboroične keratoze te je otkrila ima li genetika pritom važnu ulogu. "Točan uzrok nastajanja nije poznat, ali se se smatra da ulogu imaju genetska predispozicija i izlaganje suncu, odnosno UV zračenju. Genetika ima važnu ulogu, stoga ako vaš otac ili majka imaju veći broj seboroičnih keratoza, velika je vjerojatnost da ćete ih imati i vi."

"Seboroične keratoze su izrazito česte, smatra se da više od 90 posto odraslih iznad 60 godina ima jednu ili više ovih promjena. Najčešće se pojavljuju nakon tridesete godine života, podjednako u oba spola, a broj i veličina promjena povećavaju se s dobi. Češće se pojavljuju u osoba svijetlije puti", kaže dermatologinja.

Shutterstock

Simptomi seboroične keratoze

Dr.med. Franceschi navodi kako prepoznati seboroičnu keratozu te koji su tipični simptomi zbog kojih bi osoba trebala posjetiti dermatologa: "Seboroične keratoze su oštro ograničene promjene iznad razine kože, žućkastosmeđe do gotovo crne boje, veličine od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara u promjeru. Površina može biti glatka i masna, mekane konzistencije ili grublja i hrapava. Često izgledaju kao da su zalijepljene na površinu kože. Uglavnom se pojavljuju na trupu i glavi, a mogu biti izolirane ili mnogobrojne. Često svrbe, a mogu se i upaliti. Vrlo tamne seboroične keratoze mogu nalikovati zloćudnim tumorima kože, stoga ako postoji bilo kakva sumnja, važno je da liječnik pregleda promjenu kako bi se postavila pravilna dijagnoza, osobito ako se promjena upali ili prokrvari."

Budući da mnogi pomisle na rak kože, potrebno je razlikovati seboroičnu keratozu od malignih promjena, primjerice melanoma.

"Melanom, zloćudni tumor kože, je često asimetričan, nepravilnih rubova, nejednolike pigmentacije te obično mijenja boju ili dimenziju, dok seboroična keratoza uglavnom ima stabilan tijek, spororastuća je, jednolične pigmentacije, često izgleda kao da je zalijepljena na površinu kožu. Međutim, u slučaju sumnje, krvarenja, naglog rasta ili promjene boje važan je pregled liječnika i dermatoskopski pregled, a u određenim slučajevima uzima se uzorak promjene (biopsija) kako bi se potvrdila dijagnoza", dodaje.

Shutterstock

Uklanjanje seboroične keratoze

Dr. med. Franceschi kaže da seboroična keratoza može spontano u cijelosti ili djelomično otpasti s kože, a dermatolog je može odstraniti iz estetskih razloga.

"Najčešće metode uklanjanja uključuju ekskohleaciju (struganje s površine kože), elektrokoagulaciju i radiofrekvenciju (primjenu struje), površinsku tangencijalnu eksciziju, krioterapiju (tekući dušik) ili laserko uklanjanje. Sve metode smtraju se učinkovitim i sigurnim ako ih provodi dermatolog", kaže dermatologinja.

Ono što mnoge zabrinjava su ožiljci nakon uklanjanja seboroične keratoze te moguće komplikacije. Dr.med. Franceschi tvrdi da najčešće ne ostaju ožiljci, međutim postupci mogu uzrokovati promjene u pigmentaciji kože.

"Uklanjanje se uglavnom provodi tijekom jeseni i zime, kada je znojenje najmanje. Nakon tretmana se aplicira lokalni antibiotik, a oporavak traje nekoliko dana do nekoliko tjedana, ovisno o veličini promjene", ističe.

Sprječavanje seboroične keratoze

Liječnica dodaje da ne postoji način da se u potpunosti spriječi nastanak seboroičnih keratoza. Međutim, s obzirom na to da se smatra da UV zračenje ima ulogu u njihovom nastanku preporučuje se redovita zaštita od sunca.

"Pregled dermatologa je potreban kada je promjena atipična, brzo se mijanja, krvari, bolna je ili ako postoji sumnja da se ipak ne radi o seboroičnoj keratozi. Promjene se uklanjaju ako smetaju, ako dolazi do iritacije ili iz estetskih razloga, kao i u slučajevima kada želimo potvrditi dijagnozu patohistološkom analizom", savjetuje Nika Franceschi, dr. med.