Nekoć je bilo teško doći do egzotičnih začina, no srećom danas bez njih ne možemo zamisliti svoj život. Posebno popularan tijekom zimskih mjeseci definitivno je cimet, začin koji se dobiva od cimetovca, vrste drveta iz porodice lovora. Aromatičan je, pomalo slatkast, ali i gorak.
Zahvaljujući njegovim zagrijavajućim svojstvima i profinjeno slatkastom mirisu i okusu, rado ga zimi dodajemo u vruće napitke ili pak u kolače i muffine. Mnogi ga uglavnom koriste kao dodatak pitama i kolačima s jabukama, jer se s tim voćem zaista savršeno sljubljuje. No cimet nudi puno više od toga i zaista bi bila šteta koristiti ga samo kao dodatak jelima.
Osim što je multipraktik u ulozi začina, on je i izvrstan prirodni lijek. Naime, poznato je da može ublažiti cijeli spektar zdravstvenih tegoba - od gastritisa, preko srčanih oboljenja, pa sve do bakterijskih i gljivičnih infekcija. Oni koji su dobro upoznati s cimetom kažu da, kombiniran s medom, liječi doslovce sve zdravstvene tegobe.
Osim po bogatstvu antioksidansa, cimet je poznat i po obilju vlakana i mangana. Sadrži i vitamine K,E i B6 te minerale magnezij, kalij, cink i bakar. Zanimljivo je da se cimet tisućama godina koristi u ljekovite svrhe, a poznat je još od biblijskih vremena. U srednjem vijeku bio je cjenjeniji od zlata, smatran je pravim luksuzom i statusnim simbolom.
U drevnoj kineskoj medicini cimet se primjenjivao kao zagrijavajući i pročišćavajući sastojak koji izvrsno pomaže kod srčanih i plućnih oboljenja, kao i kod tegoba mokraćnog mjehura. Cimet ukratko djeluje antibakterijski, protugljivično, antioksidativno, protuupalno, antivirusno i antimikrobno.
Koji cimet koristiti?
Ono što je važno napomenuti kada govorimo o konzumaciji cimeta je to da je ključno da koristimo cejlonski, a ne kineski cimet. U većini trgovina naći ćeš samo kineski cimet, koji se dobiva od stabla vrste Cinnamomum cassia. Prepoznatljiv je po peckavoj, oštroj aromi. Ovu jeftiniju varijantu cimeta nije preporučljivo koristiti u liječenju, već se treba koristiti isključivo cimet sa Šri Lanke.
Ni sa čim pa tako ni s cimetom ne bismo trebali pretjerivati, no stručnjaci se slažu da je zdrava dnevna doza cejlonskog cimeta otprilike 1-2 žličice.
Univerzalni lijek iz prirode
Cimet je proglašen jednim od najzdravijih začina. Po svojim antioksidativnim moćima iza sebe je ostavio čak i češnjak, ružmarin, origano i timijan. Zahvaljujući sastojcima kao što su polifenoli, flavonoidi i fenolna kiselina, cimet prevenira oksidativni stres i oštećenja nastala djelovanjem slobodnih radikala. Zbog toga je odličan saveznik u borbi protiv kroničnih oboljenja. Redovitom konzumacijom cimeta može se smanjiti oticanje zglobova i ublažiti upalni procesi u tijelu, a samim time je cimet odličan lijek za artritis. Uz pomoć cimeta doskočiti se može i alergijama, PMS-u te menstrualnim grčevima.
Uz sve to, cimet je i zaštitnik ljudskog kardiovaskularnog sustava. S obzirom na to da sadrži tvari koje reguliraju i uravnotežuju razine šećera u krvi, samim time i snižava krvni tlak. Osim toga, ovaj začin snižava razine štetnog LDL kolesterola te kontrolira razine triglicerida, što je jako važno za srčane funkcije. Cimet potiče cirkulaciju i obnovu srčanog tkiva, što smanjuje rizik od srčanog udara.
Ono što nas sve trenutno najviše zanima je jačanje imuniteta i osnaživanje organizma pri borbi protiv koronavirusa, a cimet i tu može biti od pomoći. Zahvaljujući antivirusnim, antibakterijskim i protugljivičnim svojstvima,cimet je pravi zaštitnik kada je riječ o virusnim, bakterijskim i gljivičnim infekcijama. Eterično ulje cimeta pokazalo se osobito djelotvornim kod bakterijskih infekcija, poput upale grla ili pluća. Cimet smiruje kašalj te pomaže i kod promuklosti. Ovaj začin na jednostavan, a efektna način dezinficira usnu šupljinu i ubija bakterije u njoj.
Zbog svih ovih razloga trebala bi cimet uključiti u svoju prehranu na što više načina. I dalje ga koristi u pitama i kolačima, ali ga možeš ispijati i s mlijekom ili čajem, kako bi svom tijelu pružila malo veću potporu tijekom zimskih mjeseci.