Životinje, osobito domaće igrale su veliku ulogu u povijesti ove planete. Saznajte nešto više o ovim krznenim – i pernatim – stvorenjima čiji popis dostignuća varira od odlaska negdje gdje čovjek još nikada nije bio do sudjelovanja u potjeri koja je smaknula jednog od najzloglasnijih terorista svih vremena.
Laika, pas koji je postao prvi stanovnik Zemlje u svemiru
Dana 3. studenog 1957 godine Laika (što znači lajavac na ruskom) putovala je u sovjetskoj raketi Sputnik 2 i tako postala prva životinja u orbiti Zemlje i otvorila put ljudskom istraživanju svemira. Ovaj pseći astronaut krenuo je u svoju povijesnu pustolovinu samo jedan mjesec nakon lansiranja prvog sovjetskog satelita Sputnika 1, koji je signalizirao ulazak čovječanstva u doba istraživanja svemira. Mala ženka, Laika, bila je lutalica prije nego su je uhvatili i trenirali s drugim potencijalnim psima astronautima; preferirali su lutalice jer su bili žilaviji od kućnih ljubimaca. Iako su sovjetski dužnosnici tvrdili kako je Laika preživjela na Sputniku tjedan dana prije nego je uginula, 2002. godine otkriveno je kako je ona umrla nekoliko sati nakon polijetanja zbog pregrijavanja i stresa. Nakon što je obišao Zemlju više od 2000 puta, Sputnik 2, s ostacima Laike u sebi, sagorio je pri ulasku u zemljinu atmosferu u travnju 1958. godine. U travnju 1960. godine sovjetski psi Strelka i Belka postali su prve dvije životinje koje su proputovale oko Zemlje i preživjele. Manje od godinu dana kasnije, 12. travnja 1961. godine sovjetski pilot Yuri Gagarin postao je prvi čovjek u svemiru. Osam godina nakon toga 20. srpnja 1969. godine Amerikanci su prvi puta poslali čovjeka na Mjesec s NASA-inom raketom Apollo 11.
Cher Ami, golub pismonoša koji je spasio američku vosku u I. svjetskom ratu
Za vrijeme rata golub Cher Ami (dragi prijatelj na francuskom) bio je jedna od stotine ptica koje je američka vojska koristila u Francuskoj za vrijeme prvog svjetskog rata kako bi slali važne poruke među zapovjednicima na ratištu. U listopadu 1918. Cher Ami, iako ozbiljno ozlijeđen neprijateljskom vatrom, dostavio je poruku američkim snagama od bojnika Charlesa Whittleseyja iz 77. pješačke divizije, čiji je bataljun bio zarobljen na strani brežuljka u sjeveroistočnoj Francuskoj tijekom Meuse-Argonne ofenzive, okružen neprijateljskim vojnicima. Iako su Nijemci upucali Cher Amija kad je poletio, leteći vojnik svejedno je uspio obaviti svoju misiju i dostaviti poruku od Whittleseyja s podacima o njihovoj lokaciji. Kao rezultat toga, izgubljeni bataljun je spašen, a Cher Ami kasnije odlikovan s Croix de Guerre od strane francuske vlade. Nakon što je umro u lipnju 1919. godine poznata ptica je preparirana i izložena u Smithsonian muzeju.
Chips, najpoznatiji ratni pas
Osim golubova tijekom ratovanja najviše su se koristili psi. Prvo središte za obuku pasa osnovano je u 1942. u Virginiji, a više od 10 tisuća pasa prošlo je obuku. Najpoznatiji je svakako Chips, mješanac njemačkog ovčara, border collieja i sibirskog haskija, koji se tijekom Drugog svjetskog rata borio u Sjevernoj Africi, Siciliji, Italiji, Francuskoj i Njemačkoj. Poznat je po spašavanju ljudskog prijatelja kojeg su ranili talijanski vojnici, a osim po spašavanju pomagao je u zarobljavanju neprijateljskih vojnika. General Eisenhower osobno mu je zahvalio, a nakon povratka u SAD odlikovan Srebrnom zvijezdom i Purpurnim srcem. Godine 1992. Disney je u njegovu čast snimio film 'Chips ratni pas', a mnogi policijski i vojni psi danas se zovu po njemu.
Cairo, pas koji je pomogao srušiti Osamu Bin Ladena
(primjer belgijskog ovčarskog psa)
Dana 2. svibnja 2011. godine Cairo je pratio grupu elitnih U.S. Navy SEALs-a koji su pronašli i ubili vođu Al-Qaede Osamu Bin Ladena tijekom napada na njegovo skrovište u Abbottabadu u Pakistanu. Misija je privela kraju gotovo desetljeće dugu međunarodnu potjeru za zloglasnim zločincem koji stoji iza terorističkog napada 11. rujna. Baš kao i mnogi detalji o pripadnicima SEAL jedinice koji su bili uključeni u tajne operacije, i podaci o Cairu većinom su tajni i uglavnom nepoznati javnosti. Prema različitim izvještajima uloga ovog psa bila je da pomogne patrolirati skrovištem i napadne neprijateljske vojnike koji se pojave. Vjeruje se da je Cairo pasmina Belgian Malinois (belgijski ovčarski pas), pasmina koja sliči, ali je manja od njemačkog ovčara. Belgijski ovčarski psi veoma su cijenjeni u američkoj vojsci zbog inteligencije, brzine, oštrog osjeta mirisa i snage (zbog snažne čeljusti dobili su nadimak "Maligator" – malinois + aligator). Nakon pronalaska Bin Ladena, Cairova lokacija nije poznata, međutim zna se da se ubrzo nakon misije predsjednik Barack Obama susreo s pripadnicima SEAL jedinice kako bi im čestitao, a predsjednik je zatražio i da upozna Caira koji je bio u susjednoj sobi.
Štakori i buhe koji su uništili velik dio Europe u Srednjem vijeku
Sredinom 14. stoljeća, smrtonosne pandemija nazvana Crna smrt bila je uzrok pogibije oko jedne trećine ili više europskog stanovništva, negdje oko 25 milijuna ljudi. U to vrijeme, nije se znao uzrok crne smrti, iako su neki ljudi vjerovali da su to smislili židovi koji su željeli ubiti kršćane, dok su drugi to pripisivali uzrocima kao što su potres ili Božja kazna zbog grijeha. Znanstvenici su kasnije prepoznali da je krivac kuga, zarazna bolest uzrokovana bakterijom Yersinia pestis, koja napada štakore i druge male glodavce, a koja se obično prenosi na ljude ugrizom zaraženih buha.
Štakori su vrlo prilagodljivi, vješti penjači, skakači i plivači, i lako se razmnožavaju – ženke mogu nakotiti 12 legla s po 20 štakora svake godine. Buhe su paraziti koji sišu krv, a odrasla ženka buhe može konzumirati 15 puta svoju težinu u krvi na dnevnoj bazi. Uz to, iako one ne mogu letjeti, imaju snažne stražnje noge koje im omogućuju da mogu visoko skočiti. Crna smrt proširila se preko trgovačkih putova iz središnje Azije u Europu, gdje je stigla u kasnom 1340-tima i odmah počela širiti smrt te stvarati velike društvena i ekonomska probleme. Jedan rezultat Crne smrti bio je manjak radne snage u mnogim područjima zbog pada broja stanovnika, što je značilo da seljaci mogu zahtijevati veće plaće i povećati svoj ??životni standard. Danas, kuga i dalje postoji u nekim dijelovima svijeta, uključujući SAD, gdje su se izolirani slučajevi pojavili u posljednjih nekoliko godina.
Majmun koji je ubio kralja
Grčki princ Aleksandar
U ranom listopadu 1920. godine grčki kralj Aleksandar šetao je kroz kraljevski vrt u pratnji svog psa, kad su se pas i njegov drugi ljubimac majmun "zakačili". Kad je kralj pokušao prekinuti svađu, drugi majmun je uletio u komešanje i ugrizao ga. Kraljeva rana se inficirala, a on je umro 25. listopada sa samo 27 godina. Aleksanar je okrunjen u lipnju 1917. godine tijekom Drugog svjetskog rata, nakon što je njegov otac, kralj Konstantin I. abdicirao s prijestolja. Njemački orijentiran Konstantin, koji se zalagao za grčku neutralnost u ratu, bio je prisiljen odreći se prijestolja jer su to zahtijevale sile Antante (Francuska, Velika Britanija i Rusija). Do kraja 1920. godine Konstantin je ponovno zasjeo na prijestolje; međutim, tijekom svoje druge vladavine poveo je svoj narod u grčko-turski rat (1919. - 1922.), koji je Grčka izgubila. Od slijedu događaja nakon Aleksandrove smrti, britanski premijer Winston Churchill kasnije je kazao: "Možda nije pretjerano istaknuti i primijetiti da je četvrtina milijuna osoba umrla od ovog majmunskog ugriza."
Izvor: History.com