Žene koje stvaraju povijest - Ayaan Hirsi Ali

Njezino teško djetinjstvo i mladost utjecali su na to što je danas – intelektualka, političarka, spisateljica i aktivistica za prava islamskih žena. Saznajte njezin dosadašnji nevjerojatan životni put...

Žene koje stvaraju povijest - Ayaan Hirsi Ali

Nema mnogo osoba koje su nakon teškog djetinjstva u Africi, obiteljskog zlostavljanja, sakaćenje, okruženosti islamskim ekstremizmom, prisile na neželjeni brak uspjele svoj život pretvoriti u požrtvovnu borbu za ljudska prava, slobodu i ravnopravnost spolova.

Somalka Ayaan Hirsi Ali, upravo je jedna od tih pojedinaca koja je uspjela na svojem nevjerojatnom životnom putu. Ona je danas jedna od najvećih zagovornica za prava islamskih žena, ravnopravnost spolova i reformaciju islama, te je osnivačica „AHA Fondacije“ koja se upravo bavi tom problematikom.

Živi pod 24-satnom zaštitom, zbog stalnih prijetnji ekstremnih islamista, no ne posustaje u svojem djelovanju i skretanju pozornosti javnosti na probleme islamskih žena. Njezina životna priča, posebno djetinjstvo i mladost, jednostavno su nevjerojatni, no na žalost njezina životna priča samo je jedna od mnogih u islamskim zemljama. Ona ih nastoji promijeniti.

U svojih 42 godine života živjela je u Somaliji, Saudijskoj Arabiji, Etiopiji, Keniji, Nizozemskoj, te SAD-u, a govori somalski, arapski, amharski, nizozemski, engleski jezik, te svahili.

Djetinjstvo i sakaćenje

Ayaan Hirsi Magan rodila se 13. prosinca 1969. godine u prijestolnici Somalije, gradu Mogadišu. Njezin otac, Hirsi Magan Isse, bio je pripadnik jednog od moćnijih somalskih klanova Hirshi Magan, te je jedan od vođa somalske „Demokratske fronte spasa“ koja se borila protiv diktatorske i represivne vlade Siada Barrea. Njezina majka Asha bila mu je druga žena, s kojom je imao sina Mahada i dvije kćeri Ayaan i Haweyu.

Ayaan je bila srednje dijete i imala je samo dvije godine kada je njen otac, zbog svog političkog angažmana, završio u zatvoru. U zatvoru je proveo oko pet godina, no u njezin život vratio se kada joj je bilo osam godina. Za to vrijeme živjela je majkom i bakom (s majčine strane), koje su zlostavljale nju i njezinu dvije godine mlađu sestru, a nešto manje njezinog starijeg brata.

Trpjele su psihičko i fizičko maltretiranje od najmanje dobi, a kada je Ayaan navršila pet godina, sa svojom mlađom sestrom bila je podvrgnuta obredu obrezivanju klitorisa, dok je njezin stariji brat, također, bio podvrgnut obrezivanju penisa. Sakaćenje je organizirala njezina baka, dok je njezina majka bila na putu, a otac u zatvoru. Naime, njezin otac se protivio obrezivanju s obzirom da se školovao na zapadu i bio je slobodnijeg svjetonazora, a s njim se slagala i njegova žena.

Ayaan je u svojoj autobiografskoj knjizi „Nevjernica“ opisala da joj je baka rekla kako će joj klitoris kada odraste visjeti do poda ako ga ne odrežu. U to doba, naravno, nije znala niti što je klitoris, niti za što služi. Nakon neopisivo bolnog sakaćenja, koje je još traumatičnije podnijela njezina manja sestra, bila je tjedan dana zavezana za krevet, kako šavovi s kojima su joj gotovo do kraja zašili spolne organe, ne bi popucali te kako ne bi dobila infekciju od koje su djevojčice često umirale.

Image



Teško djetinjstvo i povratak oca

Ayaanin otac uz pomoć upravitelja zatvora uspio je pobjeći iz zatvora u Saudijsku Arabiju, tako da je s majkom, sestrom i bratom završila u toj ekstremno tradicionalnoj islamskoj zemlji, u kojoj žene nisu imale apsolutno nikakve slobode, te su bile u potpunosti podređene muškarcima. Nesreća je bila, što je na dan njihovog dolaska u Saudijsku Arabiju njezin otac, zbog političkih aktivnosti nenadano otputovao u Etiopiju, te se nije vraćao sljedećih nekoliko mjeseci.  

Iako je njezina majka bila do određene mjere naklonjena tradicionalnijem i ekstremnijem Islamu i prakticiranju vjere, s druge strane u toj stranoj zemlji bez muškog zaštitnika, njezina majka je bila zarobljenica u vlastitom domu, a kada je htjela izaći na ulicu kako bi kupila namirnice, morala je sa sobom voditi svojeg desetogodišnjeg sina kao zaštitnika i glavu obitelji ili pak moliti muške rođake da joj obave određeni posao. Zbog toga je sve svoje frustracije još više i jače iskaljivala na svojoj djeci, posebno Ayaan koja je obavljala većinu kućanskih poslova.

Kad je stigla u Saudijsku Arabiju, nije znala arapski jezik, te ga je u školi morala od početka naučiti, pa je i zbog toga trpjela maltretiranje djece, tako dugo dok nije savladala jezik. Krajem 70-ih otac se vratio u Saudijsku Arabiju, a njegov dolazak gledala je kao na nadu za spas, iako se oca nije sjećala niti ga je poznavala. On je i u toj zemlji nastavio svoje političko djelovanje, pa su se u njihovoj kući često okupljali politički istomišljenici te i dalje kovali planove za svrgnuće Siada Barrea. S obzirom da je nakon nekog vremena zbog političkih okolnosti postalo nesigurno živjeti u Saudijskoj Arabiji, Ayaanin otac je cijelu obitelj preselio i Etiopiju, a nakon godinu dana u Keniju.


Image


Izbjeglice iz Somalije



Sukob između vjere i slobode

Njezina majka žestoko se protivila preseljenju u Nairobi jer je Kenija pod britanskom upravom bila „nevjernička“ kršćanska zemlja. Ayaan se tako s manje od 10 godina, po treći puta sa svojom majkom, bratom i sestrom našla u stranoj zemlji gdje nije poznavala ni jezik, ni kulturu. Tamo je započela pohađati školu za muslimanske djevojke na engleskom jeziku kojeg je morala učiti od početka, no istovremeno je morala savladati i svahili kojeg su Kenijci koristili u svakodnevnom govoru.

Odnosi između njezine majke i oca s vremenom su se pogoršali do te mjere da ih je on po drugi put, napustio. Razlika je bila u tome što ih je napustio dragovoljno. Također, u Keniji im se ponovno pridružila i baka, koja je njezinoj majci trebala pomoći oko odgoja djece, pa su tako zajedno nastavile teror, posebno nad Ayaan i njezinom sestrom.

Ayaan je brzo savladala engleski jezik i svahili, što joj je omogućilo da po prvi puta dođe u doticaj sa zapadnom kulturom, posebno literaturom, koju je rado čitala sa sestrom. Po prvi puta je čula za ravnopravnost spolova, drugačiju filozofiju vjere, slobode pojedinca, pa tako i za brak iz ljubavi, te neopravdanost sakaćenja genitalija.  

Kako je njezina majka smatrala da njezine kćeri dovoljno ne prakticiraju vjeru, za učitelja je uzela ma'lima (vjeroučitelja) da ih podučava Kur'anu, no kada ma'lim nije znao odgovoriti na njihova pitanja, nego samo čitao retke iz Kur'ana, sestre su se pobunile protiv njegovog podučavanja. Ma'lima je njihova majka otpustila, no tog poslijepodneva kada je Ayaan bila sama kod kuće, vratio se i pretukao ju. Kako njena majka uopće nije marila za nju, nije primijetila da je pretučena, a kada nije mogla obavljati kućanske poslove i slijediti njezine naredbe i ona ju sljedeći dan pretukla i svezala za pod. Sljedećeg jutra više nije mogla ustati, te je imala veliku oteklinu na glavi, što je na sreću primijetila jedna rođakinja koja im je tog dana došla u posjetu, te je organizirala njezin prijevoz u bolnicu, gdje joj je ustanovljena fraktura lubanje. Krv koja se nakupljala počela je pritiskati mozak, pa je podvrgnuta hitnoj operaciji. Ayaan je tada imala 14. godina.

Image



Odrastanje i prosvjećivanje

U knjizi „Nevjernica“ priča da je sa sestrom „gutala“ zapadnjačke ljubavne romane, pa je kao tinejdžerka sve više maštala o takvom životu. S druge strane, u školi je jačalo fundamentalističko tumačenje vjere koje je poteklo iz Saudijske Arabije, a karizmatična profesorica Islama očarala je Ayaan, te je na njezin poticaj započela nositi hidžbab i prakticirati vjeru redovito se moleći, čitajući Kur'an i odlazeći u džamiju.

Kao tinejdžerka zaljubila se i u prijatelja svojeg brata, Kenijca, za kojeg na početku nije znala da nije musliman. Naime, njezin brat je izmislio njegovo lažno ime, kako bi ga mogao dovesti u kuću. Njihova majka nije podnašala osobe koje nisu bili muslimani. Odmah su se svidjeli jedan drugom, pa je s njime izašla nekoliko puta, te ga poljubila, što je za nju u to vrijeme bio vrlo veliki rizik. Mladi Kenijac uzvratio joj je ljubav i ponudio brak, no kada je shvatila da nije musliman, odnosno da uopće nije vjernik, prekinuli su svoje prijateljstvo.

U jednom periodu poslala je simpatizer pokreta „Džamija islamskog bratstva“, pohađala njihove sastanke, tako dugo dok nije shvatila da se ne slaže s njihovim uvjerenjima i slijepim tumačenjem Kur'ana. U ruke joj je došla i knjiga „Sotonski stihovi“ Salmana Rushdiea, koji je kritizirao muslimansku vjeru, te se složila s njegovim stajalištima.

Kada je završila srednju školu sa sestrom je upisala školu za tajnice, te se nadala da će se nakon završetka škole moći zaposliti i osamostaliti. Školu je završila, ali majka joj nije dopustila da se zaposli (prema običajima ona je to mogla), pa se s 19 godina sama vratila u somalsku prijestolnicu Mogadišu, očekujući novi i sretniji život u blizini svojeg oca koji je tamo živio sa svojom novom obitelji. Na žalost, ubrzo su uslijedila nova razočaranja.

Image



Tajni brak i bijeg

Nakon povratka u Somaliju, upoznala je svojeg prvog bratića Mahmuda, po majčinoj strani i potajno se udala za njega, jer je mislila da je zaljubljena u njega. Zajedno su proveli jednu bračnu noć u kojoj je na bolan i razočaravajući način izgubila djevičanstvo, a njezin novopečeni suprug, nakon nekoliko dana otputovao je u Rusiju na školovanje i nikad se više nije vratio. S obzirom da je na vjenčanju bio samo jedan svjedok, a ona je jedina imala originalan vjenčani list, pa je svoj brak držala je u tajnosti. Za svoju obitelj i njezinog oca ona nije bila udana.

U Somaliji je tada izbio građanski rat u kojem je svrgnut Siad Barre, a ona je na vrijeme uspjela pobjeći u Keniju, zahvaljujući kenijskoj putovnici. Nakon povratka u Keniju, 1992. godine otac ju je obećao Osmanu Moussu, somalskom emigrantu u Kanadi, koji joj se nije niti malo sviđao. No, njezin otac je inzistirao na sklapanju tog braka, pa se tako našla na putu za Njemačku gdje je trebala kod rođaka pričekati dobivanje kanadske vize, kako bi se mogla pridružiti suprugu u Kanadi s kojim je formalno sklopila brak, ali ga nikada nije konzumirala. U Njemačkoj je odlučila pobjeći od neželjene budućnosti i braka, što joj je i uspjelo. Pobjegla je u susjednu Nizozemsku gdje je zatražila politički azil i s vremenom dobila i državljanstvo.

Image



Azil i politička karijera

Prilikom prijavljivanja za azil, prijavila se pod imenom Ayaan Hirsi Ali, a ne Magan, dala je krivi datum rođenja, jer bi ju u protivnom njezina obitelj vrlo brzo pronašla. Ipak, nakon nekog vremena pismima je kontaktirala svoju obitelj, koja se je nakon toga odrekla.

Nakon dobivanja azila, radila je u tvornicama i kao sluškinja, no nakon nekog vremena upisala je Sveučilište u Leidenu, gdje je, također, radila i kao prevoditeljica za somalske imigrante. Tamo je po prvi puta upoznala i naučila razlike između zapadne liberalne kulture i muslimanske, plemenske i klanovske kulture, te s kojim se problemima susreću muslimani koji emigriraju na zapad.

Nakon što je diplomirala političke znanosti, radila je za „Fondaciju Wiardi Beckman“ u Amsterdamu. Aktivno se uključila u politiku, te je od 2003. do 2006. godine bila izabrana za predstavnicu u nizozemskom parlamentu. Tijekom svojeg zastupničkog mandata fokusirala se na pomaganje u asimilaciji emigranata u nizozemsko društvo, posebno braneći prava muslimanskih žena u toj zemlji. Također, radila je kampanje za podizanje svijesti o nasilju koje i dalje proživljavaju muslimanske žene u Nizozemskoj, od sakaćenja genitalija do ubojstva, koji su prisutni, ali zanemareni u toj zemlji.
U te tri godine mandata, postala je svojevrsni advokat za ženska prava i „prosvijećen Islam“,  čime je s jedne strane postala poznata u pozitivnom i negativnom smislu.

Ipak, najviše pozornosti međunarodne javnosti dobila je nakon ubojstva nizozemskog redatelja Thea van Gogha s kojim je snimila kratki film „Podčinjenost“ („Submission“), a govorio je o podčinjenosti žena u islamskoj kulturi. Van Gogha je zbog toga na ulici ubio radikalni islamist, koji je na njegovom mrtvom tijelu ostavio poruku u kojemu ističe da će njezino ubojstvo biti sljedeće. Od tada živi pod 24-satnom zaštitom.

Ayaan je 2006. godine dala ostavku na zastupničko mjesto u nizozemskom parlamentu, zbog afere koja je izbila nakon što su mediji otkrili da je dobila azil na temelju njenog lažnog iskaza o tome zašto je zatražila azil i državljanstvo u zemlji. Iako je i prije afere naglašavala da je njezina izjava za dobivanje azila bila lažna (rekla je da direktno dolazi iz ratne Somalije, a ne da je nakon početka rata ponovno pobjegla u Keniju i da je u biti bježala od dogovorenog braka), šira javnost tražila je istragu.

Danska ministrica imigracije Rita Verdonk morala je ponovno preispitati legalnost njezinog nizozemskog državljanstva. Ayaanino nizozemsko državljanstvo je potvrđeno, no ona je svejedno dala ostavku u parlamentu. No, tu nije bio kraj priče. Njena afera, ali i druge političke okolnosti pridonijele su padu tadašnje nizozemske vlade.

Image



Nastavak borbe

Ayaan danas živi u Sjedinjenim Američkim Državama, te radi u „American Enterprise Institute“ u Washingtonu, gdje radi na istraživanjima odnosa između zapadnih zemalja i Islama, te nasilju nad ženama koje se propagira u ime vjere i kulturnog nasljeđa. I dalje je na meti ekstremnih islamista zbog svojih stajališta i hrabrosti da govori o skrivenim činjenicama islamske kulture.

Ayaan Hirsi Ali 2005. godine uvrštena je među „100 najutjecajnih ljudi na svijetu“, a te iste godine „Reader's Digest“ proglasio ju je „Europljankom godine“. Godinu dana poslije objavila je zbirku eseja pod nazivom „Djevica u kavezu“, dok je 2007. godine objavila svoju autobiografiju „Nevjernica“. Prošle godine izdala je knjigu „Nomad“ u kojoj piše kako pokušava pomiriti svoje islamsko nasljeđe i zapadnu kulturu, liberalizam i demokraciju.  

Tijekom godina napisala je brojne članke i održala govore o važnosti slobode govora i zagovarajući princip prosvjećenja islama, potrebi za reformacijom Islama i zaštiti prava žena u islamskim zemljama.

Osnivačica je i predsjednica „AHA fondacije“, neprofitne humanitarne organizacije, s ciljem zaštite žena u SAD-u koje su i dalje u toj zemlji izložene ekstremnoj islamskoj kulturi, plemenskim i klanovskim običajima, a koji krše Ustav SAD-a i Međunarodne konvencije o ljudskim pravima. Kroz fondaciju, Ayaan također, zagovara pravo djevojčica na edukaciju, bori se protiv sakaćenja genitalija žena i djevojčica i zločina nad ženama koji su počinjeni u ime islamske vjere, a ostaju nekažnjeni zbog krivog tumačenja i nedorečenog prava o vjerskim slobodama u SAD-u i općenito u zapadnim zemljama.

Image


Ayaan i ljubav njezinog života Niall Ferguson, britanski povjesničar i TV prezenter. Upoznali su se 2009. godine na partyju Time magazina posvećenom stotini najutjecajnijih ljudi na svijetu, a on je tada bio oženjen. Nakon sudbonosnog susreta je ostavio ženu i upustio se u ljubavnu vezu s Ayaan, a u listopadu bi trebali dobiti prvo dijete.

(vam)