U nastavku članka o drevnom Egiptu, svojevremeno jednoj od najnaprednijih ljudskih civilizacija, nastavljamo govoriti o interesantnim činjenicama koje možda niste znali o proslavljenim graditeljima piramida
1. Piramide nisu izgradili robovi
Živog graditelja piramide definitivno nije bio lak – kosturi radnika obično pokazuju znakove artritis i mnogih drugih bolesti – no dokazi govore da slavne grobnice faraona nisu gradili robovi već plaćeni radnici. Ovi drevni graditelji bili su mješavina vještih izučenih radnika svakojakih zanata i privremene ispomoći, a neki od njih posebno su se ponosili svojim umijećem. Grafiti pronađeni blizu piramida govore i o humorističnim nazivima koje bi si grupe radnika međusobno ili samoinicijativno nadijevale, kao što su "Menkaurove pijandure" ili "Kufuovi prijatelji".
Ideja da su piramide izgradili robovi koje su gonili bičevima prvo je potekla iz pera grčkog povjesničara Herodota u petom stoljeću pr. Kr. , no mnogi povjesničari danas to smatraju samo mitom. I iako su Egipćani imali robove, oni su većinom služili kao pomoć u radu na polju ili u kućanstvu.
2. Tutankamona vjerojatno je ubio nilski konj
O dvanaestom egipatskom faraonu koji je na prijestolje zasjeo kada mu je bilo samo 9 godina, zapravo se ne zna baš mnogo, no neki povjesničari vjeruju da su konačno otkrili tajnu njegove smrti. Neki povjesničari vjeruju da je ubijen, možda po naređenju Aja, njegova dvorjanina, koji se nakon faraonove smrti našao na prijestolju. Pokopan je na brzinu u Dolini Kraljeva, u grobnici namijenjenoj za njegovog vizira koja je svojom veličinom bila premalena u odnosu na druge faraonske grobnice.
Međutim, skenovi njegovog tijela pokazuju da je bio balzamiran bez srca u prsima, a to pak je veliko odskakanje od tradicionalnog egipatskog pogrebnog rituala što može upućivati na to da je doživio strašnu ozljedu koja je uzrokovala smrt. Nekoliko cijenjenih egiptologa smatra kako su rane na njegovom tijelu najvjerojatnije uzrokovane ugrizom nilskog konja. Postoje brojni dokazi da su Egipćani lovili ove životinje, a kipovi u Tutankamunovoj grobnici ga čak prikazuju kako baca harpun (koji su se lovili nilski konji). A obzirom da je mladi faraon volio ovaj "sport", nije nevjerojatno da je upravo ovako i stradao.
3. Neki egipatski liječnici bili su specijalizirani za određeno područje medicine
Drevni liječnici bili su u pravilu, "Katice za sve", ali dokazi pokazuju da su se neki egipatski liječnici ponekad fokusirali samo na liječenje određenih dijelova tijela. O ovome je sačuvanu zabilješku prvi 450 godina pr. Kr. napravio povjesničar Herodot. O egipatskoj medicini on je zapisao: "Svaki liječnik je iscjelitelj jedne bolesti i ničega više... neko je zadužen za oči, netko za zube, netko za ono što se dešava u trbuhu.". Ovi specijalisti su imali i svoje nazive. Zubare su zvali "doktorima za zube", dok se termin za proktologa u doslovnom prijevodu znači "pastir anusa".
4. Egipćani su mnoge životinje držali kao kućne ljubimce
Da su životinje imale velik značaj u egipatskom društvu dobro je poznato. Za njih su životinje bile božja utjelovljenja i oni su bili jedni od prvih civilizacija koje su imale kućne ljubimce. Osobito su voljeli mačke, koje su povezivane s božicom Bast, no cijenili su i sokole, pticu ibis, pse, lavove i majmune babune. Ove životinje imale su posebno mjesto u egipatskom domu i često ih se mumificiralo i pokapalo s njihovim vlasnicima kada su umrli. Druge životinje se često znale i trenirati za ispomoć. Tadašnji egipatski "policajci" su, na primjer, koristili pse, pa čak i trenirane majmune kao ispomoć dok su patrolirali.
5. Oba spola nosila su šminku
Taština je stara kao i samo čovječanstvo, a drevni Egipćani nisu iznimka. I muškarci i žene nosili su velike količine šminke za koju su vjerovali da im daje posebnu zaštitu od bogova Horusa i Ra. Kozmetiku su radili usitnjavajući rude kao što su malahit, laurionit i galenit, kao i kozmetiku na bazi žive i olova. Njih su nanosili oko očiju posebnim aplikatorima napravljenim od drveta, kosti i slonovače. Žene su također nanosile rumenilo i koristite kanu kako bi obojile svoje ruke i nokte, a ova spola nosila su parfeme napravljene od ulja, smirne i cimeta. Egipćani su vjerovali kako njihov makeup ima sposobnost izlječenja i nisu bili u krivu: istraživanja su pokazala da je kozmetika na bazi olova pomagala spriječiti i izliječiti upale oka.
Izvor: History.com