Način na koji djelujemo i razmišljamo zapravo je rezultat vrste inteligencije koja nam je najizraženija. Dr. Howard Gardner, profesor neuroznanosti s Harvarda razvio je teoriju prema kojoj postoji 8 različitih vrsta ljudske inteligencije. Prema njegovoj teoriji, pojedina vrsta inteligencije određuje način na koji smo u interakciji sa svijetom.
Svatko od nas ima jedinstven spoj tih inteligencija, a svi posjedujemo svih osam vrsta inteligencije, samo u različitim omjerima.
1. Interpersonalna inteligencija
Interpersonalna inteligencija je jedna od dviju vrsta inteligencije koja se odnosi na naše emocije, misli i ponašanje. To je način na koji smo u interakciji s drugima. Pokazuje kako reagiramo na tuđe emocije te općenito kako se odnosimo prema ljudima s kojima smo u kontaktu.
Izražava sposobnost osoba da: lako upoznaju ljude i sklapaju prijateljstva, uživaju promatrati ljude i analizirati njihov govor tijela, uživaju u grupnim aktivnostima i živim razgovorima, dobro organiziraju aktivnosti za sebe i druge, znaju pobuditi interes kod ostalih za neki zajednički posao, brinu o tome što je ispravno, a što pogrešno, vode računa o tome kako se drugi osjećaju, brinu o drugim ljudima i u pronalaženju načina kako da im pomognu jer upravo ova inteligencija omogućava da razumiju druge.
2. Intrapersonalna inteligencija
Intrapersonalna inteligencija definira našu osjetljivost na vlastite emocije, brige, probleme i ciljeve. Riječ je o načinima na koji pokušavamo ostvariti vlastite ciljeve te kako donosimo odluke.
Podrazumijeva tendenciju o sposobnosti ljudi da su više okrenuti sami sebi, jer dobro poznaju sebe i imaju dobru ideju o tome tko su i što mogu. Osobe kod kojih je ova inteligencija razvijenija svjesniji su svojih osjećanja i mogu bolje razumjeti sebe nego što to drugi mogu. Sposobni su da zacrtaju osobne ciljeve, razmišljaju o svojim iskustvima i uče na njima, provode vrijeme duboko razmišljajući o onome što je njima važno i razmišljajući o svojoj budućnosti. Preferiraju aktivnosti koje mogu izvoditi sami.
3. Tjelesno- kinestetička inteligencija
Tjelesno-kinestička inteligencija odnosi se na našu sposobnost da koristimo svoje tijelo u rješavanju problema i donošenju odluka. Osobe s izraženom tjelesno-kinestičkom inteligencijom imaju dobru fizičku kontrolu i razvijenu koordinaciju pokreta.
Zastupljenija je kod onih osoba koje izražavaju sebe i svoje sposobnosti koristeći svoje tijelo, što znači da oni misle i uče tijelom. Riječ je o osobama koje: vole kretanje i fizičku aktivnost, lako i brzo uče fizičke vještine, uživaju da sudjeluju u skečevima ili kazališnim komadima, uspješni su sportaši, vješti su u primijenjenoj umjetnosti, kiparstvu, pletenju i šivenju, gradnji modela, imaju dobru koordinaciju pokreta, elegantno plešu, izvode mađioničarske trikove i sl.
4. Prostorna ili spacijalna inteligencija
Prostorna (spacijalna) inteligencija je vrsta kognitivne inteligencije, a odnosi se na našu sposobnost konceptualizacije, također uključuje i način na koji si predočavamo prostor.
Ono što je svojstveno za ovu inteligenciju je da se u ovom slučaju radi o učenju i razmišljanju u slikama. Osobe koje imaju naglašenu ovu vrstu inteligencije bolje pamte lica nego imena, vole crtanjem ili skiciranjem izražavati svoje ideje, uživaju dok sastavljaju i rastavljaju stvari, primjećuju stil odijevanja, automobile ili druge stvari iz života, češće crtaju ili nešto črčkaju, uočavaju oblike u svijetu oko sebe, uživaju dok gledaju filmove. Neki ljudi tu inteligenciju iskazuju kroz aktivnosti kao što su likovna umjetnost, fotografija, film ili dizajn, dok je drugi izražavaju kroz arhitekturu, modelarstvo, građevinarstvo ili pronalazaštvo.
5. Lingvistička (jezička, verbalna) inteligencija
Baš kao što i samo ime kaže, ova je vrsta inteligencije povezana s riječima i govorom. Lingvistička inteligencija je naša osjetljivost na riječi, njihovo značenje i obrasci govora.
Podrazumijeva naglašeni interes prema riječima i načinu na koji se riječi koriste u čitanju, pisanju i govoru. Ona također uključuje uživanje u igrama s riječima, stranim jezicima, pričanju priča, kreativnom pisanju ili čitanju. Osobe kod kojih je razvijenija lingvistička inteligencija vole čitati knjige, stripove, novine, pišu pjesme i priče, uglavnom nemaju problema sa javnim nastupanjem i govorenjem, dobri su komunikatori i sl.
6. Logičko- matematička inteligencija
Logičko-matematička inteligencija je najčešći oblik koji se spominje u javnosti i riječ je o onoj vrsti inteligencije koja se uglavnom mjeri u popularnim testovima inteligencije. Ova vrsta inteligencije objašnjava kako reagiramo na probleme te kako ih nastojimo riješiti. Ta je vrsta inteligencije osobito razvijena kod matematičara i znanstvenika.
Podrazumijeva lako poznavanje i primjenu brojeva i matematičkih pojmova, pronalaženje obrazaca i lakoću u uočavanju odnosa, uzroka i posljedica u nauci. Ova vrsta inteligencije dolazi do izražaja u : rješavanju problema i zagonetki, rješavanju matematičkih zadataka napamet, korištenju računala i učenju kompjuterskih programa i jezika, predstavljanju činjenica pomoću mapa, kao i u pronalaženju rješenja u detektivskim pričama. Ono što povezuje sve ove različite aktivnosti, a što je ključni element ove inteligencije, jeste logika koja se koristi kao sredstvo u rješavanju problema.
7. Glazbena inteligencija
Glazbena inteligencija podrazumijeva osjetljivost na glazbu, zvukove, tonove i sam ritam. Ta je vrsta inteligencije najzastupljenija kod glazbenika i skladatelja.
Osobe koje imaju razvijenu glazbenu inteligenciju, osim što vole i uživaju u glazbi, bolje razumiju ritam, melodiju i zvučne motive, lako pamte melodije, osjećaju razliku između raznovrsnih instrumenata koji sviraju u isto vrijeme imaju razvijeniju ovu vrstu inteligencije. Također uživaju u aktivnostima kao što su pjevanje, sviranje nekog instrumenta, slušanje muzike i rado odlaze na koncerte.
8. Naturalistička (prirodnjačka) inteligencija
Naturalistička inteligencija je način na koji promatramo okoliš oko sebe te općenito kako se odnosimo prema prirodi.
Zastupljena kod osoba koje vole prirodu i okolinu u kojoj žive, primjećuju prirodu gdje god da su, imaju dobro pamćenje za detalje vezane za mjesta na kojima su bili, vole životinje i biljke i lako ih prepoznaju, imaju sposobnost razumijevanja različitih situacija i snalaženja u njima ili na različitim mjestima, vode računa o svojoj prirodnoj okolini, uživaju pješačiti ili kampiraju u prirodi, pokazuju interes za jezera, rijeke, oceane, astronomiju i sve ono što se tiče prirode.
Prema nekim mišljenjima, postoji i deveta vrsta inteligencije, a to je egzistencijalistička (duhovna) inteligencija. Ta inteligencija uključuje osjetljivost i kapacitet osobe da se bavi dubokim pitanjima o ljudskoj egzistenciji, kao što je značenje života, tko smo mi, zašto umiremo i kako smo nastali.
Izvor: inspiration.allwomenstalk.com
Atma.hr
Foto: stockimages/Freedigitalphotos.net