Predstava „Garaža“ Zagrebačkog kazališta mladih premijerno će biti izvedena 28. siječnja u kultnom newyorškom kazalištu La MaMa koje je i koproducent projekta. „Garaža“ je nastala prema romanu hrvatskog pisca Zdenka Mesarića, a redatelj predstave je Ivica Buljan. U predstavi, uz glumce ZKM-a nastupa i TBF, nedavno proglašen bendom desetljeća.
To je prva hrvatsko-američka koprodukcija dogovorena između ravnateljice ZKM-a, Dubravke Vrgoč i Ellen Stewart, osnivačice i umjetničke ravnateljice newyorškog kazališta La MaMa.
Ellen Stewart, legenda newyorške i svjetske kazališne scene boravila je kao gošća na Festivalu svjetskog kazališta u Zagrebu, a dodijeljena joj je i Medalja Grada Zagreba.
„Za vrijeme boravka Ellen Stewart u Zagrebu došla nam je ideja za koprodukciju. Odlučili smo se da to bude suvremeni hrvatski tekst, ali da se predstava uvježbava i na engleskom jeziku. U LaMaMi ćemo imati osam predstava tijekom dva tjedna, a nakon toga, 13. veljače, bit će premijera u Zagrebu“, rekla je Dubravka Vrgoč na konferenciji za novinare održanoj u utorak u ZKM-u.
Roman „Garaža“, autora Zdenka Mesarića, dobio je epitet najšokantnijeg i najmučnijeg hrvatskog romana. Gladijatorske borbe, obiteljsko nasilje, eksploatacija djece, socijalna zapuštenost – teme su koje govore o mogućem zastrašujućem scenariju iz bliske budućnosti. U predstavi koja metaforički govori o užasima tranzicijskih zemalja, miješaju se scene izrazitog nasilja, s obiteljskim prizorima koji su biblijski citati, do potpuno nadrealistički obojenih sekvenci o eutanazijskom turizmu.
„Živimo u turbulentnom vremenu u kojem zajednički dijelimo tranzicijsku nesreću te se, emancipirajući se od prošlosti, uzaludno pokušavamo snaći u sadašnjosti. Svakodnevno se iscrpljujemo postavljajući si stotine pitanja na koje ne nalazimo odgovore i svakodnevno ulazimo u nijeme dijaloge sa sobom i onim Drugima. Naša se lica mogu prepoznati na naslovnicama dnevnih novina, dok dijelimo nesigurnu sudbinu marginalnih junaka tranzicijskih romana. Sličimo na karaktere iz „Garaže“. Predstava je to o nama u vremenu koje nas je promijenilo i koje nas još uvijek mijenja, vremenu lišenog moralnih vertikala i čvrstih uporišta, vremenu kolektivne amnezije i varljivih osobnih sjećanja, vremenu tjeskobne prošlosti i neraspoznatljive budućnosti, vremenu čije kolebanje i strah slažu naše sudbine“, izjavila je D. Vrgoč, ravnateljica ZKM-a.
„Boks, tajlandski boks, ultimate fight, tuča u kavezu… što je sljedeće? Borbe djece samo ubrzavaju taj gladijatorski proces sve reduciranijih i surovijih pravila u svijetu borilačkih vještina. Garaža je, naravno, ekstrem – ima samo jedno univerzalno i konačno pravilo – da pravila nema. Ali ovdje nije riječ o pravilima, već o ekstremima koji su mjerna jedinica današnjeg svijeta. Živimo u suvremenom, tehnološki naprednom društvu, ali to ne pretpostavlja da smo mnogo odmakli od prvobitnih zajednica, u kojima je tjelesno vladalo nad duhovnim. Iz moje vizure, upravo je o tome riječ u Garaži. O tijelu. Mnogo više nego o duhu - koji ga uvijek prati, ali često u formi nužne nuspojave. Binat je žrtva jer njegovo dječje, još ne sasvim formirano tijelo ne može pružiti otpor. Otac je zbog snage tijela ugnjetavač.
Napisati priču o Garaži nije bilo mučno kao što izgleda. Možda sam je pisao u Binatovu svijetu, ali ne s njegove pozicije. Ipak sam ja bio neutralan i koliko je to bilo moguće objektivan promatrač, koji je bilježio njegov pad. S dna još niže. A vjerojatno sam pišući priču o Garaži ispraznio i vlastitu vrećicu crnila. Na neki način se oslobodio utega vlastitog tijela. Stotinjak šavova na njemu – toliki je autobiografski udio u Garaži. Priči koja ne nudi milost, ali osigurava kvalitetnu nesanicu“, izjavio je Z. Mesarić, autor „Garaže“.
Cijela glumačka ekipa i redatelj Ivica Buljan prošli su tromjesečni trening s trenerom borilačkih vještina Marinkom Petričevićem da bi se što bolje pripremili za ovaj spektakularan fizički teatar koji je spoj znanstvene fantastike, borilačkih vještina, drame i film noira. „Ovo je splet svih glumačkih vještina“, rekao je mladi glumac Vedran Živolić čiji lik Binat u predstavi dobiva najviše batina.
„Ovom projektu privukla me upravo ta dvostrukost – obitelj s jedne, a svijet klađenja s druge strane, svijet metafora, ambivalentnost i mračna ideja tog romana. Probe su tekle na engleskom jeziku. Mogli smo imati titlove u New Yorku, ali smo se odlučili prevesti tekst na engleski. Nije tečni engleski nego tranzicijski, ali to baš pristaje u ovoj predstavi“, rekao je Ivica Buljan, redatelj predstave.
Glazbu za predstavu napisali su TBF koji ujedno i glume i sviraju u predstavi.
Tajana Tretnjak