Svi znamo da je svemir jedno veliko misteriozno, predivno i zastrašujuće mjesto, bez obzira jeste li pogledali i jednu epizodu „Zvjezdanih staza“ ili pak „Star Wars-a“ ili barem pogledali slike knjige „Kozmos“ Carla Sagana.
Pri tome uopće ne mislimo na druge, nama za sada nepoznate oblike života i civilizacije, nego jednostavno na pojave koje se mogu pronaći u svemiru, a za koje smo mislili da se mogu pronaći samo na našoj lijepoj planeti ili samo u njenom bližem susjedstvu – našem sunčevom sustavu.
Ono što su znanstvenici otkrili ili barem misle da su otkrili, zapanjujuće su činjenice koje je nama običnim malim ljudima nemoguće shvatiti.
Planeta od dijamanata
Zamislite da se možete domoći planete koja je načinjena od dijamanata i da možete uzeti, ajde recimo, onoliko dijamanata koliko vam stane u džep (i naravno da se možete vratiti na Zemlju s njima)? Mislimo da bi s time mogli osigurati sebe i još nekoliko generacija vašeg budućeg pokoljenja. Vjerovali ili ne, u velikom i predivno svemiru u jednoj dalekoj galaksiji otkriven je planet pod nazivom PSR J1719-1438 b. Možda i nije neko ime za takav „vrijedan“ planet, pa bismo mu mi trebali dati ime, pravo hrvatsko – „Dijamant“.
Evo što je poznato o našem planetu „Dijamantu“. Otkriven je, ni više niti manje nego u kolovozu ove godine, ne nalazi se niti u jednom solarnom sustavu, odnosno radi se o izvansolarnom planetu, te a nalazi se u orbiti druge planete – pulsara (PSR J1719-1438). Obje otkrivene planete su nekad bile zvijezde u bisolarnom sustavu, no nakon što je zvijezda PSR J1719-1438 postala supernova, i nakon toga postala pulsar, nekadašnja zvijezda PSR J1719 -1438 b postala je crveni div, te se nakon toga smanjila u bijelog patuljka. Zbog specifičnih uvjeta, bijeli patuljak je postao planet, koji se većinom sastoji od teških elemenata, većinom ugljika i kisika. Naš planet „Dijamant“ 8 (PSR J1719 -1438 b) nalazi se vrlo blizu u orbiti pulsara PSR J1719 -1438. Prvom prilikom, mi se spremamo na put s čekićem u ruci i velikim džepovima na hlačama.
Veliki kišni oblak
Zvjezdani brod „Enterprise“ ili „Millenium Falcon“ bili su opremljeni s mnogim čudima tehnike, laserima, warpom, štitovima, skenerima, fotonskim torpedima, na brodovima su bili veliki znanstvenici i avanturisti, ali sigurni smo da niti jedan od brodova nije imao svijetla za maglu i brisače za stakla. Vjerojatno zato jer nisu očekivali da će usred svemira „naletjeti“ na veliki kišni oblak. Osim toga, da ste vidjeli scenu u kojoj likovi komentiraju da ne mogu vidjeti ništa od magle i kiše, vjerojatno bi se dobro nasmijali i rekli: „Ah, još jedna nemoguća stvar...“.
Ali, eto čini se da su kišni oblaci u svemiru itekako mogući, a ne radi se o nekom „malom oblačiću“, kao što je primjerice ciklon iznad Tihog oceana. O, ne! Radi se o najvećoj količini vode koja je ikada pronađena u svemiru (bilo kojoj planeti ili agregatnom stanju), a za koju za sad znamo. Ta nakupina vode 100.000 puta veća je od našeg Sunca, te sadrži 140 bilijuna više vode nego sve vode na našem plavom planetu.
Kako je nastao tak oblak? Niti znanstvenici nisu do kraja sigurni, jer eto, od nas je udaljen 10 bilijuna svjetlosnih godina, pa ne mogu spakirati kupaće gače ili kostime i otići ga pogledati iz blizine.
Jedno od objašnjenja je da se tamo nalazi velika crna rupa, koja uništava sve pred sobom i umjesto da usisava svu energiju kao svaka druga „normalna“ crna rupa, ona iz sebe izbacuje vodenu paru. Zašto i kako? Znanstvenici nemaju pojma. Ali eto, oblak je tamo i nezamislivo je veliki.
Svjetlosne munje
U redu, električna pražnjenja u svemiru nisu baš neka nova ideja, to moramo priznati. „Enterprise“ je naišao na njih, barem u nekom od njihovim oblika, nisu bile zabavne, ali izvukli su se. No, pustimo sad fikciju. Poznato je da nije naša Zemlja jedini planet na kojoj se događaju električna pražnjenja visoko u oblacima. Munje su otkrivene na Marsu, Saturnu ili drugim planetima izvan našeg Sunčevog sustav. No, ono što vjerojatno znanstvenici nisu očekivali da će pronaći munje u svemiru - usred ničega, odnosno u blizini galaksije 3C303.
A, što se događa kada „pukne jedna od takvih munja“? Ona u svemir ispaljuje električnu materiju koja doseže i 150.000 svjetlosnih godina u svemir, ili drugim riječima, zamislite munju koja je za 50 posto dulja od naše galaksije – Mliječnog puta.
No, od kuda takve munje u svemiru? Vjerojatno i za to kriva jedna velika crna rupa, koja se najvjerojatnije nalazi u centru galaksije 3C303, a koja ima iznimno veliko elektromagnetsko zračenje i generiran velike količine električne energije. Ne trebamo niti spominjati da se radi o najjačim izbojima električne energije pronađenima i svemiru. No, bez obzira na njenu veličinu, nema straha. Munje su pronađene na udaljenosti od kojih dva bilijuna svjetlosnih godina od Zemlje.
Hladna zvijezda
Ovo definitivno nismo vidjeli niti u jednoj epizodi „Zvjezdanih staza“. Sve zvijezde da koje je naišao „Enterprise“ bile su vruće – jako, jako, jako vruće. No, zvijezda o kojoj mi pričamo, nalazi se u stvarnom, a ne televizijskom svemiru i moglo bi se reći, vrlo je ugodna za šetnju u kratkim hlačama i šeširu. Naime, njena temperatura se kreće oko 26ºC. Ime zvijezde je WISE 1828+2650, a radi se o smeđem patuljku, a ono što je najzanimljivije nije usamljen. Nalazi se u grupi od još pet sličnih zvijezda, također, smeđih patuljaka. Sve te hladne zvijezde započele su svoj „život“ kao normalne vruće zvijezde, no nisu imale dovoljnu masu da se održe. A zašto se uopće nazivaju onda zvijezde? Tako su odlučili znanstvenici, barem za sada.
Ekstra velika zvijezda
Naše lijepo Sunce koje nas grije, veće je od Zemlje 109 puta, a kada biste sa Suncem skupili sve planete, mjesece i sve što se nalazi u našem solarnom sustavu, Sunce bi činilo 99 posto materije. No, sada pokušajte zamisliti zvijezdu koja je pet puta veća od našeg Sunca. Ime te zvijezde je VY Canis Majoris i radi se o crvenom hiperdivu koja ima promjer 1,7 milijuna milja, što znači da je zraci svjetlosti potrebno osam sati da dođe s jedne strane na drugu. I ne samo to, ta zvijezda je milijune puta sjajnija od našeg Sunca. Znanstvenici ne znaju kako je nastala, od Zemlje je udaljena 4.900 svjetlosnih godina, a imamo oko 100.000 godina vremena prije nego eksplodira i uništi našu planetu. No, i to su za sada samo pretpostavke.
(vam)