Kolos s otoka Rodosa možda nije jedno od prvih svjetskih čuda starog svijeta kojeg ćete se sjetiti, no svakako nije ništa manje grandiozan i značajan. I dok bi se grandioznost i lokacija Kolosa s Rodosa mogla donekle usporediti s aleksandrijskim svjetionikom, njihova svrha i način izgradnje potpuno su različiti.
Kolos s Rodosa je zapravo brončani kip boga Heliosa visine između 33 i 35 metara, a koji su podigli građani grada i otoka Rodosa u čast pobjedi u bitci protiv makedonskog kralja Demetrija I. Poliokreta, sina jednog od nasljednika Aleksandra Velikog. Naime, otok Rodos je nakon smrti Aleksandra postao saveznik Ptolomeja I. koji je vladao iz Egipta, što zbog strateške, ali i trgovačke pozicije nije odgovaralo Demetriju.
On je 305. godine prije Krista na Rodos došao s mornaricom koja je brojila oko 40 tisuća vojnika u naumu da zauzme grad i otok, ali s obzirom na to da je grad Rodos (grad ima jednako ime kao i otok) imao visoke zidine, opsada grada trajala je više od godinu dana i bila iznimno teška i za jednu i drugu zaraćenu stranu.
Nakon godinu dana, Rodočanima je u pomoć stigla mornarica Ptolomeja I., te je Demetrije u vrlo kratkom roku pobjegao. Opsada je završila sporazumom o miru, a iza Demetrijeve vojske ostalo je mnogo ratne opreme, koju su Rodočani prodali ili rastalili, te odlučili sagraditi kip u čast bogu Heliosu, njihovom zaštitniku.
Kako je izgradnja počela?
Izgradnja Kolosa počela je 292. godine prije Krista, a povjerena je kiparu Heresu iz Linda, koji je prvo izradio skice kipa, a nakon toga je počela njegova izgradnja.
Iako su podatci o njegovoj izgradnji te o materijalima od kojih je bio napravljen relativno poznati, kao i njegova visina, kako je točno izgledao i na kojoj je lokaciji bio točno smješten nije poznato. No, krenimo redom.
Izgradnja je trajala između 10 i 12 godina, što znači da je završena između 282. i 280. godine. Što se tiče lokacije samog kipa, postoji nekoliko teorija. Prema opisima kipa koji su pronađeni, govori se o tome da je stajao na samom ulazu u luku grada Rodosa - Mandraki. Čak postoje određene teorije da je kip imao raširene noge te stajao raširenih nogu na svakoj stani ulaza u luku, te da su brodovi prolazili ispod njegovih nogu, no ta je teorija vrlo brzo otklonjena zbog nekoliko razloga.
Da je kip stvarno izgrađen na ulazu u luku raširenih nogu, ulaz bi bio zatvoren za vrijeme njegove gradnje, što sigurno nije bio slučaj. Kao drugo, kada se kip srušio, kip bi pao u more i blokirao ulaz u luku, što nije bio slučaj, jer je završio na zemlji.
Arheologinja Ursula Veder tvrdi da Kolos uopće nije postavljen u luci, nego na rodoskoj akropoli, koja gleda na luku, te da se tamo nalazio hram posvećen bogu Heliosu. Njezinu tvrdnju potkrepljuju veliki kameni temelji, a za koje nije jasno koja im je bila svrha. Veder tvrdi da su to upravo bili temelji na kojima je stajala platforma Kolosa.
Kao još jedna od lokacija za Kolosa mogla je biti današnja utvrda Svetog Nikole koja se nalazi na samom ulazu u luku, a čiji se pod sastoji od velikih kružnih kamenih blokova, te obrađenih mramornih blokova koji su mogli biti dio postolja kipa.
Konstrukcija velebnog kipa
Kip je izvana bio brončani, a prema opisima njegovih suvremenika, pripovjedača i kronologa, iznutra je bio ojačan željeznim šipkama. Te željezne šipke imale su uporište na 15 metara visokom bijelom mramornom postolju. Također, pretpostavlja se da je unutrašnjost kipa napunjena kamenim blokovima.
Navodno je mnogo željeza i bronce dobiveno taljenjem oružja koje je Demetrijeva vojska ostavila za sobom, dok je toranj, koji je trebao poslužiti Demetriju za zauzimanje gradskih zidina, poslužio kao skela tijekom izgradnje nižih dijelova kipa. Viši dijelovi kipa građeni su na način da se radila rampa od zemlje, koja je nakon dovršetka kipa otklonjena.
Kip je načinjen na način da su vrlo pažljivo u kalupe lijevani pojedini dijelovi tijela, te nakon toga dodatno obrađivani i spajani. Njegova izgradnja završena je najkasnije 280. godine prije Krista, kada su građani Rodosa navodno na njemu zapalili baklju, pa postoji pretpostavka da je držao baklju u stilu Kipa slobode u New Yorku. Postoje i teorije da nije imao baklju nego da je jednu ruku držao kao da oči štiti od sunca, što je ujedno bio i znak pozdrava, no ni jedno ni drugo nikad nije potvrđeno. Također, pretpostavka je da je Helios nije bio gol nego da je „nosio“ grčku togu.
Potres kao uvreda bogova
Kip je stajao oko 54 godine, a onda je 226. godine prije Krista Rodos pogodio snažan potres, koji nije bio uzrok samo rušenja kipa nego i većeg dijela grada Rodosa. Kolos je prema nekim pretpostavkama puknuo u koljenima i pao na zemlju. Ptolomej III. je htio pomoći građanima Rodosa u obnovi kipa, no oni su to odbili jer im je proročica Pitija rekla kako su kipom uvrijedili boga Heliosa, koji im je poslao potres.
No, kip nije otklonjen, nego je na mjestu pada ležao 800 godina. Navodno je bio toliko velik da je rijetko tko rukama mogao obujmiti palac. Čak i srušen očito je bio atraktivan. Tek kada su Arapi 653. godine osvojili Rodos, kip je bio rastaljen i prodan židovskom trgovcu iz Edese, koji je natovario 900 deva.
Novi Kolos s Rodosa
Postoji inicijativa grupe europskih arhitekata da u gradu Rodosu kao turističkoj destinaciji ponovno, s pomoću privatnih donacija, sagrade moderni Kolos, u kojem bi bili smješteni muzej, knjižnica, kulturni centar, te svjetionik koji bi se napajao iz solarnih panela…
Novi Kolos bio bi visok 150 metara i zaista bi stajao u raskoraku na dvije strane ulaza u luku. Izgradnja bi koštala 283 milijuna dolara.
Foto: costas1962 - fotolia