Keopsova piramida, koja se nalazi u egipatskoj pustinji Gizi, koja je danas dio Kaira, osim što je najveća ikada izgrađena piramida, jedina je građevina koja pripada popisu Sedam svjetskih čuda starog svijeta, a koja i danas postoji. Stara je 4500 godina, pa je prema tome i najstarija građevina s popisa Svjetskih čuda koji je sastavio Herodot iz Halikarnasa. Koliko je zaista Keopsova ili Kufuova piramida veličanstvena, mogu se i danas uvjeriti brojni turisti koji posjećuju Egipat i grad Kairo.
Kao i sve druge piramide, bila je izgrađena kao grobnica i to za faraona Keopsa, vladara 4. dinastije. Stari su Egipćani vjerovali u zagrobni život, a s obzirom na to da je faraon bio zemaljski i božanski vladar, bilo mu je potrebno mjesto na kojem će obitavati u tom drugom životu. U piramide, kao i brojne druge grobnice bogatijih Egipćana, polagala su se mumificirana tijela, kako bi sačuvali tijelo od raspadanja, jer im je ono trebalo u tom drugom, zagrobnom životu.
Kako se gradila
No, vratimo se na samu piramidu. Iako do današnjeg dana nije do kraja jasno kojom su graditeljskom tehnologijom građene piramide, pa tako postoje razne teorije, čak i da je za njihovu izgradnju korištena vanzemaljska tehnologija, na temelju novijih arheoloških istraživanja postoje racionalna objašnjenja.
Prema Herodotovima zapisima, izgradnja je trajala 20 godina i gradilo ju je 100 tisuća robova, što je zaista ravno čudu. Naravno, njegove navode treba uzeti s rezervom jer kada ju je on posjetio i opisao njeno građenje, piramida je već postojala 20 stoljeća.
Da je zaista veličanstvena, govori činjenica da svaki vapnenački blok koji je ugrađen u piramidu teži prosječno dvije i pol tone, a ukupno je u nju ugrađeno dva milijuna i 300 tisuća takvih blokova. Kada je sagrađena, bila je visoka 145,75 metara, no danas je zbog erozije tla za deset metara niža. Svaka strana piramide u svojoj širini iznosi 230 metara. Njezine strane savršeno su orijentirane prema stranama svijeta. Još narednih 10 godina bilo je potrebno da se izgradi popločana cesta koja se vodila prema svetištu u dolini.
Bila je najviša građevina na svijetu sve do 1311. godine i onda još jednom od 1647. pa sve do 1874. godine.
Prema pisanju Herodota, za dizanje ogromnih kamenih blokova korištena je razna mehanizacija, te sustav rampa i prolaza kroz piramidu.
Prema kasnijim izračunima znanstvenika bilo je potrebno obaviti 500 tisuća prijevoza kamenih blokova rijekom Nil, kako bi se dopremila potrebna količina kamenih blokova za izgradnju piramide.
Također, novija su istraživanja otkrila da piramidu nisu gradili robovi, barem ne isključivo samo oni. Naime, u podnožju piramide pronađeni su ostatci velikih naselja u kojima su živjeli razni obrtnici i trgovci u službi izgradnje piramide, a oni nisu bili robovi. Naime, izgradnja piramide složen je i naporan posao, pa je teško za povjerovati da nije postojala kompletna infrastruktura od ljudstva do mehanizacije za njezinu izgradnju. Čak postoje tvrdnje da se za radnike na piramidi odlično skrbilo, da su radili određeni broj sati u danu, te da su imali pravo na slobodne dane. Također, novija su istraživanja pokazala da je izgradnja piramide trajala čak i kraće od 20 godina.
Veličanstven prizor
Kada je izgrađena Keopsova piramida, bila je opločena bijelim ulaštenim vapnencem, što znači da je na suncu sjajila. Vrh piramide vjerojatno je bio od zlata, no i taj dio nedostaje. Prizor piramide zasigurno je bio veličanstven. Navodno je bila vidljiva na desetke kilometara u svim smjerovima.
Svakako treba spomenuti da je Keopsova piramida dio kompleksa koji se sastojao od četiri piramide, od kojih danas stoje tri. Četvrta piramida koja nedostaje bila je pogrebni hram. Također, oko piramide su se nalazile četiri jame u obliku broda, a u jednoj od njih je i pronađen brod, koji je rekonstruiran i sada se nalazi u muzeju. Vjerojatno su brodovi trebali služiti faraonu u zagrobnom životu.
Pljačka piramide
U Keopsovu su piramidu tijekom stoljeća provaljivali brojni osvajači tog područja i pljačkaši grobnica, što je bilo s više ili manje uspjeha. Naime, graditelji piramida nastojali su da ulazi budu sakriveni od mogućih provala, što je bilo više ili manje uspješno.
Možda je jedna od najpoznatijih i relativno uspješnih provala u piramidu bila ona 820. godine kada je arapski kalif Abdulah Al Manum pokušao potkopavanjem pod piramidu pronaći ulaz i domoći se Keopsovog blaga s kojim je navodno bio pokopan. Zadatak je bio mnogo teži od očekivanog, no njegova je banda prva koja je otkrila komoru, koja je nazvana „Kraljičina komora“ i koja je bila prazna. Također, daljnjim su otvaranjem raznih prolaza pronašli jedan od glavnih prolaza koji su nazvali „Velika galerija“. Iz nje su pronašli prolaz u „Kraljevu dvoranu“ u čijem se centru nalazio sarkofag bez pokrova, a prostorija je bila prazna. Nisu pronašli ni Keopsovu mumiju, ni blago.
Pretpostavlja se da je piramida prije toga ipak već bila opljačkana.
Iz očaja i ljutnje što nisu pronašli ništa, počeli su sa skidanjem vapnenačkog pokrova s piramide, ali su i u tom slučaju brzo odustali, jer je to bio pretežak zadatak.
U 17. je stoljeću s pomoću matematičkih izračuna pronađen jedan uzak prolaz koji je vodio do „Kraljeve dvorane“ kroz koji su vjerojatno izlazili posljednji faraonovi ljudi nakon ukopa. No prolaz je toliko uzak da je opće bilo teško zamisliti da je neko veće i važnije blago izneseno baš kroz taj prolaz, uključujući poklopac od sarkofaga.
Postoji teorija da su Keopsova piramida, ali i druge piramide, opljačkane na početku vladavine 18. dinastije faraona, kada je počela izgradnja kompleksa „Doline kraljeva“. Keops je bio vladar 4. dinastije. No, riječ je o nagađanjima. Navodno u piramidi još uvijek postoje neotkriveni prolazi, a možda i komore u kojima se skriva blago.