U sklopu Vision Centra nalazi se optometrijska ordinacija za detaljan pregled vida opremljena najboljim Essilor instrumentima, predivno uređena optika s velikim izborom dioptrijskih okvira te precizni instrumenti za uzimanje svih potrebnih mjera za izradu kvalitetnih progresiva. Razgovarali smo s mr.sc. Dolores-Ivana Muller iz Vision centra Ocularia iz Zagreba (Ilica 158).
Što klijenti u Vision Centru Ocularia mogu dobiti, a da to ne mogu dobiti nigdje u Hrvatskoj?
Prvo bih se željela zahvaliti svim našim vjernim klijentima koji su nam od 1994. godine do danas pomogli sagraditi prvi Vision centar u Hrvatskoj specijaliziran za progresive. U našem Vision centru svakom klijentu se maksimalno posvećujemo stručno i kao ljudi uz naglašen socijalni aspekt. Nakon telefonskog ili online dogovora oko termina pregleda, pregled počinje u točno dogovoreno vrijeme. Pregled je izuzetno detaljan i traje 60 minuta. Po završetku pregleda svaki klijent ima 30 do 90 minuta za odabir dioptrijskih okvira te za uzimanje preciznih mjera za ugradnju progresivnih naočalnih leća u odabrane okvire. Ovakav individualan pregled i pristup klijentu su jedinstveni u Hrvatskoj, a posebno zato što je pregled potpuno besplatan i nemamo opciju plaćanja pregleda.
Vaša politika poslovanja je da puni naglasak stavljate na klijente posvećujući pažnju samo jednom u određenom vremenu. Kako ste se odlučili za taj model poslovanja?
Naš model rada se može primijeniti u bilo kojoj branši. Moj suprug nam je u Vision centru zabranio prodaju. Rekao je da su naočale potreba te da nema potrebe ništa prodavati. Najbitnije je napraviti vrhunski pregled na kojem će klijenti sami vidjeti da li im se dioptrija oka promijenila i da li ima potrebe za novim naočalama te im iskreno pomoći prilikom odabira dioptrijskih okvira. Cijene naočalnih leća i dioptrijskih okvira su podjednake u svim optikama u Hrvatskoj, a naša obveza je da proces kupnje novih naočala učinimo što savršenijim.
Zašto bi netko tko nosi naočale trebao posegnuti za progresivnim naočalnim lećama?
Progresivne naočale postaju potreba kada osoba ima dioptriju i na daleko i na blizu. Tada je jedina opcija progresivima stalna izmjena naočala za daljinu, naočala za kompjuter i naočala za blizinu, što je u današnjem brzom načinu života jako teško. U ponudi imamo preko 32 vrste progresiva koji se razlikuju po dizajnu, načinu korištenja te po širini kanala za kompjuter i čitanje.
Školovali ste se u Češkoj, Njemačkoj, iskustvo stjecali u Australiji, a onda se vratili u Hrvatsku. Zašto?
Nakon srednjoškolskog obrazovanja za očnu optiku upisala sam medicinski fakultet u Pragu te specijalizirala optometriju i odradila kliničku praksu u sveučilišnoj bolnici u Pragu. Povratkom u Hrvatsku, 2004. godine, optometrija još nije bila niti u povojima pa sam se odlučila preseliti u Asutraliju gdje je optometrist jedno od cjenjenijih i dobro plaćenih zanimanja. U Australiji optometrist radi sve prije i sve nakon operacije, a oftalmolog operira i liječi bolesti oka. U Hrvatskoj nije tako, ali dovoljno mi je da radim refrakciju (određivanje dioptrije) i savjetujem klijente koji progresivi bi im bili najbolji odabir. Iskustvo koje sam tamo stekla za mene je neprocjenjivo. U Hrvatsku me vratila ljubav, a sudbina se tako poigrala da su mi taman u tom periodu roditelji išli u mirovinu pa sam naslijedila obiteljski posao i vratila se nastaviti tradiciju koju su započeli moji roditelji 1994. godine. Uz pomoć supruga koji živi i radi u Švicarskoj preuredili smo tradicionalnu Optiku Ocularia u prvi Vision centar otvoren uz podršku francuske tvrtke Essilor – inače izumitelja progresiva. Po povratku u Europu upisala sam magisterij znanosti o vidu i optometriji u Njemačkoj koji je organiziran u suradnji s ponajboljim američkim fakultetima New England College of Optometry iz Bostona, Massachusetts i Pacific University iz Forest Grove, Oregon te sam uspješno obranila magistarski rad.
Koliko Hrvatska stoji po pitanju optometrije u odnosu na zemlje u inozemstvu ili barem u odnosu na zemlje u kojima ste vi živjeli?
Optometrija je najrazvijenija u Australiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu. Tamo je edukacijski sustav postavljen fenomenalno tako da optometrist prvo završava tri godine fakulteta znanosti o vidu da dobije odlične teorijske temelje, nakon toga završava dvije godine magisterija o optometriji te odrađuje godinu dana kliničke prakse u sveučilišnoj bolnici. Sa svim tim diplomama prijavljuje državni ispit koje je najčešće pri udruženju optometrista te zemlje (u Australiji se ta organizacija zove OCANZ – Optometry Council of Australia and New Zeland gdje polaganje ispita košta AUD 10.000). Tek nakon položenog ispita pri OCANZ-u dobivate certifikat da možete raditi kao optometrist. Ispitu možete pristupiti i ukoliko niste školovanje odradili u Australiji, a popis priznatih škola se nalazi na njihovoj web stranici i svake godine se mijenja i nadopunjuje. U usporedbi s Australijom, u Hrvatskoj je optometrija na znatno nižoj razini i što se tiče školovanja i što se tiče praktičnog znanja. Ali na nižoj razini je i cijela Europska Unija jer je optometrija u Europi tek u povojima pa ukoliko netko želi znati više mora otići u Ameriku, Kanadu, Australiju... Mladi optometristi u Hrvatskoj su željni znanja i u njima vidim veliki potencijal za daljnji razvoj i rast optometrije na ovim prostorima.