Izraz 'sindrom slomljenog srca' može dočarati slike osobe kako plače u krevetu, umotana u poplun s cijelom kanticom sladoleda u ruci - nešto à la Bridget Jones. I premda je to posve realan rasplet situacije na bolan prekid - to nije cijela priča.
Zapravo, ako te je prekid šokirao ili istraumatizirao - to zapravo može izazvati takotsubo kardiomiopatiju, zaista poznatu kao sindrom slomljenog srca.
Interventni kardiolog Kurt W. Kaulback definira sindrom slomljenog srca kao "privremeno, brzo slabljenje srčanog mišića koje može uzrokovati bol u prsima, vrtoglavicu, znojenje ili otežano disanje."
Ali kako znati imaš li sindrom slomljenog srca? I, ako imaš, trebaš li tražiti liječničku intervenciju? Koji su uzroci i posljedice, je li opasan i što učiniti - provjeri u nastavku.
Što je sindrom slomljenog srca?
Interventni kardiolog dr. Marcus ističe da je sindrom slomljenog srca (takotsubo kardiomiopatija) obično uzrokovan "iznenadnim teškim emocionalnim stresom potaknutim takvim događajima kao što su smrt voljene osobe, prometna nesreća, prirodna katastrofa ili, potencijalno, stresori povezani s pandemijom koju trenutno doživljavamo."
Dodaje: "Ove životne događaje često je teško predvidjeti ili izbjeći, pa je prepoznavanje simptoma vrlo važno."
Zdravstveni sustav primjećuje da za one koji imaju sindrom slomljenog srca, srčani mišić postaje iznenada oslabljen ili "omamljen", uzrokujući promjenu oblika lijeve klijetke (jedna od glavnih komora srca). To može biti uzrokovano naletom hormona, osobito adrenalina, tijekom razdoblja stresa.
Prema britanskoj zakladi za srce, stanje se može "razviti u bilo kojoj dobi, ali obično pogađa više žena nego muškaraca." Ova organizacija dodaje da su glavni simptomi takotsubo kardiomiopatije iznenadna, intenzivna bol u prsima i otežano disanje.
Što uzrokuje sindrom slomljenog srca?
Prema dr. Marcusu, stanje je potaknuto "jako stresnim događajima", koji "uzrokuju oslobađanje hormona stresa u tijelu koji privremeno smanjuju sposobnost srca da pumpa učinkovito i u stalnom, normalnom obrascu".
Dr. Kurt dodaje: "Emocionalni događaji, poput ljutnje zbog svađe, iznenadnog gubitka, šoka ili tuge, i fizičke bolesti, kao što su moždani udar, napad, visoka temperatura, krvarenje, astma, emfizem ili nizak šećer u krvi, mogu dovesti do sindroma slomljenog srca."
"Infekcija koronavirusom također može dovesti do sindroma slomljenog srca. Iako se pacijenti koji imaju sindrom slomljenog srca obično oporave nekoliko dana do nekoliko tjedana kasnije, moguće je iskusiti dugotrajne posljedice."
Je li sindrom slomljenog srca opasan?
Dr. Marcus objašnjava da je prepoznavanje simptoma (kao što je iznenadna pojava obično jake boli u prsima ili kratkoća daha koja se ne povlači brzo) i traženje hitne medicinske pomoći najvažniji korak u liječenju sindroma slomljenog srca.
Također naglašava važnost preventivnih mjera za smanjenje učinaka stresa na srce, kao što su vježbanje, meditacija, briga o sebi i povezivanje s obitelji i prijateljima.
Dr. Marcus napominje da je kardiomiopatija izazvana stresom često "reverzibilni uzrok slabosti srčanog mišića" i da se "srčana funkcija može vratiti u normalu s vremenom, pravilnim životnim navikama i lijekovima za srce".
Što trebaš učiniti ako misliš da imaš sindrom slomljenog srca?
Dr Kurt objašnjava: "Važno je slušati svoje tijelo i nazvati hitnu pomoć ako osjetite druge simptome srčanog udara ili ako bol, nedostatak daha, vrtoglavica i znojenje ne nestanu."
Ako si zabrinuta za zdravlje srca, uvijek se preporuča dogovoriti termin sa svojim liječnikom opće prakse kako bi razgovarali o dijagnozi i liječenju. Ipak, ako počneš osjećati iznenadnu bol u prsima ili misliš da bi mogla imati srčani udar - odmah nazovi 194.
