O prevenciji i liječenju početnog raka materničnog vrata

Od raka materničnog vrata ne bi trebala umrijeti niti jedna žena, a ne bi trebala ni oboljeti niti jedna žena. Jer rak materničnog vrata može se spriječiti da nikada ne nastane, budući da je poznat njegov uzrok. Humani papiloma virus ili skraćeno HPV je spolno prenosiva bolest koja se u gotovo 100% slučajeva povezuje s rakom materničnog vrata. Upravo je tome bio posvećen 1. međunarodni kongres i 2. hrvatski simpozij o prevenciji i liječenju početnog raka materničnog vrata, koji je u Zagrebu održan od 24.- 26.siječnja u povodu Europskog tjedna borbe protiv raka materničnog vrata. Na skupu je bilo oko 220 sudionika i predavača iz zemlje i inozemstva, a organizirali su ga Klinika za ginekologiju i porodništvo KBC Sestre milosrdnice iz Zagreba, HAZU, Hrvatsko društvo za kolposkopiju i bolesti vrata maternice HLZ-a i Hrvatska liga protiv raka s udrugama „Zdrav(k)a“ i „Aktiva“.

Otkriti na vrijeme
"Za temu kongresa odabrali smo rak materničnog vrata čija je pojavnost i smrtnost na vrlo visokom mjestu na ljestvici oboljelih žena od zloćudnih bolesti u Hrvatskoj, a posebice u jugoistočnim zemljama našeg susjedstva. Dodatni poticaj za održavanjem ovog kongresa dobili smo zbog velikog interesa kojeg su pokazali liječnici različitih specijalnosti koji se multidisciplinarno bave ovom problematikom (ginekolozi, dermatolozi, infektolozi, epidemiolozi, citolozi, patolozi, liječnici obiteljske i školske medicine i dr.) odzivom na nedavno održani 1. hrvatski simpozij o prevenciji i liječenju početnog raka materničnog vrata ne samo iz Hrvatske već i iz susjednih zemalja. Budući danas znamo da je glavni čimbenik u njegovu nastanku HPV koji se prenosi spolnim putem razumljivo je da se prevencija ove infekcije i njegove najčešće posljedice, a to je rak materničnog vrata, ne može sustavno rješavati izolirano u jednoj zemlji zbog sve češćih migracija i načina života, pa je stoga potrebna bolja međunarodna, a posebice regionalna suradnja u njegovoj učinkovitijoj prevenciji" istaknuo je doc.dr.sc Damir Eljuga,dr.med., predsjednik Hrvatske lige protiv raka, koja je jedan od organizatora zagrebačkog skupa. Na kongresu se raspravljalo o suvremenim pogledima o prevenciji HPV-a, odgovornom spolnom ponašanju, edukaciji mladih i potrebi uvođenja sustavnog zdravstvenog odgoja u škole, cijepljenju protiv HPV-a, dijagnostici i liječenju početnog raka materničnog vrata te nužnosti odlaska na redovite ginekološke preglede s Papa testom.

„Budi Zdravka“ i Dan mimoza
Na simpoziju se govorilo i o važnosti javnozdravstvene kampanje „Budi Zdravka“ i Dana mimoza u edukaciji pučanstva o mogućnostima prevencije raka materničnog vrata . U predavanju skupine autora (KBC Sestre milosrdnice, Klinika za ginekologiju i porodništvo, Zagreb, Poliklinika Eljuga, poliklinika za ginekologiju i bolesti dojke, Zagreb)  ističe se kako oboljeli od različitih bolesti pokazuju inicijativu i motiviranost za aktivnim sudjelovanjem u donošenju medicinskih odluka. Aktivno sudjelovanje poboljšava ishod liječenja i zadovoljstvo pacijenata. Međutim, za učinkovito participiranje u donošenju medicinskih odluka potrebne su stručne i provjerene informacije. U načelu, pacijenti traže informacije iz različitih izvora. Pacijenti traže informacije o tijeku bolesti, uzrocima, prognozi, dijagnostičkim i terapijskim mogućnostima i rehabilitaciji, dok neke zanimaju i alternativni oblici liječenja. Vodeći izvor informacija za bolesnike je internet. Tako 40% oboljelih od malignih bolesti razgovara sa svojim onkologom o informacijama dobivenim putem interneta, dok 62% onkoloških bolesnika smatra te informacije korisnim. S druge strane, 91% onkologa misli da previše informacija dobivenih putem interneta škodi bolesniku. Značajno mjesto u informiranju onkoloških bolesnika imaju i ostali mediji.
Uzevši u obzir sve navedeno kao i činjenicu da je u Hrvatskoj invazivni rak vrata maternice i dalje na visokom osmom mjestu po učestalosti menu malignomima u žena, već šest godina za redom udruga"Zdravka" koja je osnovana u krilu Hrvatske lige protivraka za pomoć ženama u prevenciji i liječenju raka vrata maternice prirenuje javnozdravstvene akcije "Budi Zdravka", a u siječnju obilježava i Dan mimoza. Javnozdravstvene kampanje učinkovito senzibiliziraju javnost i potiču pučanstvo na odlaske na liječničke preglede. Primjerice, nakon siječanjske javnozdravstvene akcije (Dan mimoza 2008. god) zabilježen je 15% veći broj ginekoloških pregleda u Zagrebu u prva 3 mjeseca u odnosu na isto razdoblje prethodne 2007. godine što dokazuje važnost i potrebu za takvim akcijama.

Cjepljenje protiv HPV-a
Spolni odnosi nose rizik od prijenosa uzročnika raka materničnog vrata. Upravo zato je cijepljenje preporučljivo u vrlo mladoj životnoj dobi da se prije stupanja u spolne odnose razvije imunitet na najučestalije i najopasnije tipove HPV-a. Rak vrata maternice i kad se razvije, kao i sve druge tipove raka, važno je otkriti na vrijeme, odnosno u ranoj fazi. Postoji vrlo jednostavan, brz, jeftin i točan Papa-test, koji otkriva nenormalnosti stanica i prije nego li postanu maligne. Rak vrata maternice najčešći je zloćudni tumor ženskih spolnih organa, koji se na ljestvici učestalosti malignih bolesti u žena nalazi odmah iza vodećeg raka dojke.Unatoč razmjerno jednostavnoj, jeftinoj i pouzdanoj dijagnostici toga raka te suvremenim spoznajama o načinu njegova nastanka i razmjerno sporog rasta i širenja, još uvijek ne možemo biti zadovoljni s dosegnutom razinom znanja, posebice u mladih ljudi, o načinima prevencije i mogućnostima ranog otkrivanja. Ova se bolest otkrivala u uznapredovalom i neizlječivom stadiju sve dok u svijetu 40-ih godina prošloga stoljeća nije prihvaćena citodijagnostika, koja je omogućila smanjenje pobola i smrtnosti žena uz očuvanje kvalitete života.

Što je Papa-test?
Otkrivanje raka vrata maternice moguće je mikroskopskom citološkom pretragom (analizom stanica koje se uzimaju tijekom ginekološkog pregleda i razmazuju na stakalcu).Tim je otkrićem G. N. Papanicolau spasio milijune života žena diljem svijeta, čime je zadužio čovječanstvo, a analiza je, po njemu, popularno nazvana ‘PAPA’ test ili ‘PAP’ test. Citološkom analizom rak se može otkriti u početnom, asimptomatskom stadiju ili čak u predstadiju koji ginekolog ne može vidjeti prostim okom. Istodobno se u Papa-testu mogu prepoznati brojni uzročnici spolno prenosivih bolesti - SPB (njih same ili karakteristične promjene koje uzrokuju na stanicama), kojih je liječenje sastavni dio sprječavanja razvoja raka vrata maternice. Prvi put na početku spolnog života, a najkasnije u 20. godini života. Učestalost daljnjih pregleda ovisi o nalazu 1. citološkog nalaza, vašoj dobi i financijskim mogućnostima zdravstva i pacijentice. Ako je citološki nalaz uredan, najprimjerenije su kontrole jedanput godišnje.Kontrolni ginekološki pregled s uzimanjem Papa-testa ne oduzima puno vremena i potpuno je bezbolan. Izdvojite nekoliko minuta za Papa-test jer vam to može spasiti život.

Što je glavni uzročnik raka vrata maternice?
Jedan je od glavnih uzročnika u nastanka raka vrata maternice dugotrajna kronična (neliječena) upala rodnice i vrata maternice prouzročena humanim papiloma virusom (HPV) koji se prenosi spolnim putem. Poznato je više od 150 tipova HPV-a, a njih 15 uzrokuje rak vrata maternice. U našoj sredini najčešći i najopasniji su tipovi 16 i 18 i nazivamo ih virusima visokog rizika, dok primjerice HPV tipovi 6 i 11 nemaju onkogeni potencijal, ali zato uzrokuje nastanak neugodnih šiljastih bradavica na ženskom i muškom spolnom sustavu.

Tko najčešće obolijeva od raka vrata maternice?
Prosječna životna dob žena u kojih nastaju maligne i premaligne bolesti vrata maternice danas je niža nego prije nekoliko desetljeća, zbog utjecaja¸ čimbenika njihova razvoja. Najvažniji rizični čimbenici za nastanak raka vrata maternice su spolno prenosive infekcije s onkogenim HPV-om, rani početak spolnog života (prije 18. godine), mijenjanje spolnih partnera i pušenje cigareta.