Jeste li ikada na sebi pronašli krpelja i odstranili ga? Ako jeste onda znate da se radi o malenom kukcu koji siše krv svojih domaćina, a njegov ugriz gotovo je nemoguće osjetiti. Krpelji, na žalost nisu samo mali „krvoločni“ kukci, isto tako mogu biti prenosnici brojnih vrlo opasnih bolesti. Njih najčešće možete „pokupiti“ u šumama kontinentalne Hrvatske gdje obitavaju šumski krpelji, dok u priobalnom djelu obitavaju pseći krpelji.
Kada jednom padne na vas s grmlja ili raslinja, može se odmah glavom „ugnijezditi“ u vašu kožu ili pak može čak i satima lutati po tijelu dok ne nađe pogodno mjesto za ugriz. Najčešća mjesta gdje se krpelji vole ugnijezditi su pregibi, zatim mjesta gdje se tijelo više znoji, te mjesta uz rub kose, dlakava mjesta itd. Ako ga ne otkrijete u roku nekoliko sati, on će se s vremenom rasti (i puniti se krvlju), dok će koža oko njega biti upaljena i iziritirana.
Kako ga izvaditi?
Nekada su nas učili da prvo namažemo mjesto gdje je krpelj kako bi se on ugušio i onda da ga izvadimo van. Danas znamo da krpelj koji se guši ispušta puno sline i time se znatno povećava vjerojatnost zaraze. Krpelja treba izvaditi živog.
Krpelja možete izvaditi pincetom, tako da ga čvrsto zahvatite (ali nemojte gnječiti ili rotirati) njegovo tijelo, i to što bliže glavi (ako pincetom dodirujete svoju kožu znači da ste dovoljno blizu) te laganima pvlačenjem, bez trzaja, izvadite.
Što ako dio krpelja ostane u koži? Pokušajte taj dio izvaditi s pincetom. Ukoliko ne ide, pustite taj dio na miru, vaše tijelo će ga ili apsorbirati ili izbaciti.
Dobra vijest je da je samo manji broj krpelja zaražen određenim uročnikom bolesti kojeg on prenosi svojom slinom prilikom ugriza. Budite na oprezu sljedeća dva tjedna nakon ugriza. Ako se pojave određeni simptomi potrebno je bez odgađanja zatražiti liječničku pomoć kako bi se pretragama utvrdilo o kojoj se bolesti radi i koji će biti način liječenja.
Uspješno liječenje
Prvi simptomi su visoka temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima, opća slabost, glavobolja, mučnina, povraćanje, kožni osipi i slično. Dobra vijest je ta da se opet većina bolesti koje prenose krpelji može liječiti kod kuće primjerenim lijekovima, dok je za samo manji broj potrebno bolničko liječenje. Jedina bolest koju prenosi krpelj, a može se spriječiti samo cijepljenjem je krpeljni meningoencefalitis. Bolesti koje najčešće prenose krpelji su bolesti životinja, s kojima se oni sami zaraze direktno sišući krv od životinje ili pak bolesti prelaze s „majke na potomstvo“.
U Hrvatskoj najčešće bolesti su:
- borelioza (lajmska bolest, eritema migrans)
- krpeljni meningoencefalitis
- tularemija
- erlihioza
- babezioza
- i neke rikecioze.
Borelioza
Simptomi mogu biti različiti, a najčešća je pojava ovalnog ili prstenastog crvenila na koži. Bolest može proći sama od sebe, no preporučuje se upotreba antibiotika. U rjeđim slučajevima može se razviti upala srčanog mišića, meningitis ili neki drugi oblik bolesti.
Krpeljni meningoencefalitis (KME)
Ovaj virus najviše je proširen na području rijeka Save i Drave te Gorskom Kotaru, a radi se upalnoj bolesti središnjeg živčanog sustava.
Samo mali broj zaraženih osoba dobije teži oblik meningitisa, koji može biti opasan po život, dok većina osoba taj virus preboli uz blaže simptome vrućice, opće slabosti, bolovima u mišićima....
Tularemija
Radi se akutnoj bolesti, čiji se simptomi javljaju na mjestu ugriza krpelja, gdje se javljaju promjene na koži i sluznici, a može doći do povećanja limfnih čvorova, upale pluća te drugih oblika bolesti.
Erlihioza
Erlihioza je bolest koja najčešće sliči gripi uz mogućnost pojave nekih komplikacija.
Babezioza
Radi se o bolesti životinja pa kod većine zaraženih osoba bolest prolazi bez simptoma ili kao blaža bolest nalik gripi, dok se teži oblici bolesti razvijaju uglavnom oslabljenog imuniteta, osoba s kroničnim bolestima te starijih osoba.
Rikecioze
Ova bolest svojim simptomima mogu nalikovati gripi, ali može izazvati teške pa čak i smrtonosne posljedice.
U Hrvatskoj se javlja u endemskim područjima gdje su životinje (osobito ovce i psi) glavni izvor bolesti. Bolest se očituje vrućicom, bolovima u mišićima, glavoboljom, a u težim slučajevima i razvojem hepatitisa, upale pluća i meningoencefalitisa.
Kako se zaštiti od krpelja?
Svaki boravak u prirodi može značiti potencijalni ugriz krpelja, posebno za vrijeme kasnog proljeća i ljeta. Jedan od načina da se zaštitite je nošenjem zatvorene obuće, pamučnih čarapa, te prekrivanjem većeg dijela tijela laganom pamučnom odjećom, te nošenje kapa. Umetnite nogavice u čarape, čizme ili sl. Izbjegavajte provlačenja kroz gusto raslinje i odlaganje odjeće na grmlje ili travu.
Nakon dolaska kući, tijelo odmah detaljno pregledajte i krpelje čim prije pažljivo uklonite, te dezinficirajte mjesto ugriza. Upozorenje: Mogu biti vrlo mali i podsjećati na male crne znamenke. Zato budite detaljni.
Ukoliko često boravite u prirodi, cijepite se kako bi spriječili mogućnost krpeljnog meningoencefalitisa. Na žalost, cjepivo ne štiti protiv drugih bolesti.
(vam)
Izvor podataka: www.pliva.hr