Čini se da u posljednje vrijeme gotovo svaki beauty brand na tržište plasira novi serum ili ulje za lice. A kako ja stalno volim isprobavati nove stvari i s jednim i drugim krenula sam već prije nekog vremena. No, ovog puta neću o uljima već o serumima i o tome koliko je jedna mala promjena učinila čudesa po pitanju toga kakav efekt ti serumi imaju na moje lice. Znam da mnoge od vas već ovo znaju, no ako ovim tekstom pomognem i samo jednoj čitateljici, moja misija je ispunjena!
O čemu se radi? Riječ je o nanošenju seruma (većine seruma, ne i svih) na vlažnu, a ne na suhu kožu. Naime, već neko vrijeme sam pokušavala s hijaluronskim serumima (mislila da mi možda brand ne odgovara), no oni su uvijek isušivali moju kožu, sve dok se nisam pročitala kako se trebaju nanositi na vlažnu kožu (ja koristim termalnu vodu u spreju). Tek tada sam osjetila koliko serum s hijaluronskom kiselinom može biti predivno hidratizirajući za kožu. Pa sam se bacila na nešto detaljnije čitanje i proučavanje seruma, i danas ću sada s vama podijeliti što sam naučila o njima.
Što je uopće serum?
Prvo, naravno, moramo krenuti od osnova i definirati o čemu se uopće radi kada govorimo o serumima. Serumi su (uobičajeno) visoko aktivne formulacije koje prodiru u dublje slojeve kože nego li uobičajene kreme. Sastoje se od manjih molekula koje mogu prodrijeti duboko u kožu i pružaju vrlo visoku koncentraciju aktivnih sastojaka. To ih čini veoma korisnima za rješavanje određenih problema vezanih za njegu kože, kao što su bore ili hiperpigmentacija.
Vrste seruma
U današnje vrijeme postoji sve više i više seruma s različitim specifičnim učincima, ako i onih s kombiniranim učincima. Neki od popularnijih su:
Hidratantni serumi: pružaju dodatnu dozu hidratacije, uz hidratantne kreme, preko sastojaka kao što su glicerin i hijaluronska kiselina, i mogu pomoći ublažiti i smiriti nadraženu kožu.
Serumi protiv starenja kože: obično ciljaju napredne znakove starenja, kao što su borice i mimičke linije. Među najčešćim sastojcima je retinol (derivat vitamina A koji može povećati osjetljivost kože) koji je među najefikasnijima za obnavljanje kože.
Vitaminski serumi: oni se najčešće fokusiraju na ujednačavanje tena i rješavanje problema hiperpigmentacije. Često i vrlo efektno 'peglaju' bore, poput seruma s vitaminom C.
Antioksidans serumi: neutraliziraju negativne slobodne radikale iz okoline koji uzrokuju foto-starenje.
Piling serum: obično se nanose prije spavanje. Njima se nježno uklanjaju i rastapaju mrtve stanice kože, koristeći sastojke kao što su glikolna i salicilna kiseline.
Multitasking serumi: u sebi spajaju više od prije navedenih stvari te imaju više korisnih učinaka za kožu - hidratiziraju je, antioksidativno djelovanje te se bore s prvim znakovima starenja.
Koji serum vama treba?
Svaka je koža drugačija pa ćete naprosto morati isprobavati što vama najbolje odgovara. No neke generalne preporuke su ove:
Za masnu kožu i kožu sklonu aknama: potražite serum s vitaminom C (povećava proizvodnju kolagena, potiče proces oporavka kože, smanjuje upale), retinolom (istovremeno i antioksidans, smanjuje upale, djeluje protiv borica), cinkom (smiruje iritacije, regulira masnoću kože) ili salicilnom kiselinom (odčepljuje pore).
Suha koža: potražite serum s vitaminom E (antioksidans, štiti stanice od oksidativnog oštećenja), niacinamidom (poboljšava elastičnost, povećava razinu ceramida u koži), glikolnom kiselinom (djeluje kao piling i posvjetljuje diskoloracije) ili hijaluronskom kiselinom (zadržava vlagu).
Za kožu bez sjaja: potražite serume koji sadrže antioksidante poput ekstrakta zelenog čaja, resveratrola, ferulične kiseline (korisni su u borbi protiv slobodnih radikala, povećavaju učinkovitost kreme sa zaštitnim faktorom po danu, te potiču stanični oporavak i zacjeljivanje noću).
Protiv znakova starenja: potražite serume koji sadrže već spomenuti retinol, a pomoći će i antioksidanti (vitamin C, ekstrakt zelenog čaja ili šipka, ibedenon), hijaluronska kiselina (pojačava hidrataciju), niacinamid (potiče proizvodnju novih stanica), peptidi (poput matrixyla - ovi mali lanci proteina potiču proizvodnju kolagena) te hidrokinon (blijedi hiperpigmentacije blokirajući enzim koji aktivira proizvodnju melanina u koži i zaglađuje kožu).
Koliko često treba koristiti serume?
To ovisi o samom serumu, no većina se koristi jednom dnevno, do maksimalnih dva puta dnevno. Neki se serumi i ne moraju nanositi svaki dan – primjerice vitamin C i retinol serum mogu se koristiti svaki drugi dan, jednom, i bit će jednako djelotvorni. Kod korištenja bilo kojeg seruma nemojte pretjerivati i barem u početku budite oprezni – zbog toga što su toliko snažni i koncentrirani – više ne znači uvijek i bolje, jer ti snažni sastojci znaju iritirati kožu.
Kako ih nanositi – tehnika i slojevanje
Evo nas konačno i do one teme koja je potpuno promijenila moje iskustvo s korištenjem seruma koji su mi više isušivali kožu nego li je hidratizirali. Aktivni sastojci seruma najbolje će ući u kožu kada je onda čista i lagano navlažena (iako se kod onih s AHA kiselinama često preporučuje nanositi na suhu kožu jer inače znaju peckati).
Ja sam dugo pokušavala s hijaluronskim serumima no uvijek su mi više isušivali kožu nego li je hidratizirali, sve dok ga nisam nanijela na vlažnu kožu. Razlika je bila drastična. A Isto sada činim i sa svim drugim serumima (AHA serum ne koristim već tonik koji nanosim na suhu kožu).
Kada su serumi u pitanju važna je i tehnika nanošenja - "utapkavanje" je bolje od trljanja. Zagrijte ga među prstima i onda lagano utisnite i utapkajte u kožu – otprilike pola minute. Tako se ne rasteže koža i ne stvaraju bore i serum se bolje upija u kožu, čak i u dublje slojeve kože.
Serume možete slojevati (ako nemate neki multitasking serum) i činite to po njihovoj strukturi – prvo najrjeđi prema sve gušćima. Prije neko nanesete drugi serum pričekajte da se svaki osuši na koži. Isto vrijedi i za hidratantnu kremu koja se nanosi nakon seruma. Nanošenje kreme nije uvijek nužno no prilično je korisno jer čini serume efikasnijima i djelotvornijima.
Ponekad slojevanje ide obrnutim redom – primjerice ako imate osjetljivu kožu ili ako vam koža reagira na sastojak seruma – primjerice retinola. Tada najprije nanesite laganu hidratantnu kremu te na nju serum. Krema će smanjiti potenciju seruma i manje su šanse da će iziritirati kožu.
Ako imate suhu kožu na kremu (koja je stavljena preko seruma) nanesite i ulje za kožu na suha područja – no birajte ulja koja se lijepo upijaju u kožu i ne čine je masnom.
Isto tako nemojte zaboraviti na zaštitu od štetnih sunčevih zraka. Krema za sunčanje ide na kraju i obavezna je ako koristite neke sastojke poput retinola (koji se koristi u pravilu navečer), AHA kiselina ili vitamin C.
Što vi mislite o serumima i koristite li koje? Koja je vaša preporuka dobrog seruma?