Savjeti koje često čuješ ili čitaš o ljepoti, bilo da se radi o njezi kože i kose ili kozmetici i raznoraznim beauty tretmanima - često su jednostavno pogrešni.
Možda mogu biti dobronamjerni, ali mnogi od njih su čista izmišljotina bez veze s fiziološkom ili znanstvenom stvarnošću. Sigurne smo da ćeš se složiti: da bi imala najbolju, najljepšu i najnjegovaniju kožu ili kosu u životu, bolje je biti naoružan činjenicama nego fikcijom!
Zbog toga smo u nastavku izdvojile 10 najčešćih mitova o ljepoti s kojima se prilično redovito susrećemo, a u koje trebaš prestati vjerovati - jednom za svagda!
Mit: Česta depilacija uzrokuje gušće i tamnije dlake
Ne, kaže trihologinja Anabel Kingsley. "Vaša kosa i dlake nisu poput travnjaka koji se stimulira šišanjem. Ako skratite kosu, obrijete glavu, noge ili bilo koje drugo područje, dlake ti neće narasti gušće." Čvrsta duljina i četvrtasti (a ne prirodno suženi) vrhovi dlaka daju iluziju veće debljine u ponovnom rastu – zbog čega redovito šišanje čini da kosa na glavi izgleda (lažno) gušće i bujnije. Međutim, depilacija nogu ili bikini zone (gdje se dlačice čupaju iz korijena, ponekad ometajući proizvodnju dlake) može u mnogim slučajevima zapravo uzrokovati rjeđe izrastanje dlačica.
Mit: Čupanje sijedih vlasi uzrokuje da više rastu na tom mjestu
Ljudi se obično upozorava da će čupanje sijedih vlasi uzrokovati samo pojavu višestrukih sijedih dlaka na tom mjestu. Da barem, kaže Anabel Kingsley, koja liječi klijente s prorijeđenom kosom i alopecijom: "Bio bi to sjajan način da dobijete gušću kosu. Nažalost, nije. A višekratno čupanje dlačica može oštetiti folikulu, stvarajući područja gubitka kose."
Kingsley kaže da je ovaj često ponavljani mit najvjerojatnije ovjekovječen činjenicom da otkriće jedne sijede vlasi obično rezultira pažljivom potragom za više njih.
Mit: Tamnija koža ne treba kremu za sunčanje
Nije samo mit da maslinasta, smeđa i crna koža ne trebaju kremu za sunčanje – to je ozbiljan javnozdravstveni problem. Iako je istina da su stope melanoma i drugih karcinoma kože niže u crnačkoj i azijskoj populaciji, oni koji se pojave obično se dijagnosticiraju mnogo kasnije, smanjujući stopu preživljavanja.
Dija Ayodele, stručnjakinja za njegu kože i autorica knjige Black Skin: The Definitive Skincare Guide, kaže da ljudi s tamnijom bojom kože moraju biti itekako pažljivi u zaštiti od sunca: "Budući da je manje vjerojatno da će crna i tamnija koža razviti rak kože izazvan suncem, tržište krema za sunčanje nije usmjereno na ovu demografiju. Melanin (prisutniji u tamnijoj koži) pruža zaštitu, ali to ne znači da bi se trebala odreći zaštite od sunca samo zato što nemaš svijetlu kožu osjetljivu na sunce."
Ayodele dodaje da je trend modernih kemijskih pilinga kože i preostala popularnost proizvoda za izbjeljivanje, kao i sklonost hiperpigmentaciji i diskoloraciji kod tamnije kože, razlog više za nanošenje SPF-a.
Mit: Parabeni su opasni
Ništa ne razbjesni stručnjaka za ljepotu više od uvjerenja, koje je naširoko popularizirao pokret 'clean beauty', da uobičajeni konzervansi predstavljaju opasnost za zdravlje. Kozmetički znanstvenik Sam Farmer nije iznimka: "Većina ljudi svakodnevno unosi parabene u voću i povrću. Sigurni su, nalaze se u prirodi, ugodni su za kožu i fantastičan su konzervans. Reći da su svi parabeni loši je isto kao reći da su sve gljive otrovne."
Farmer kaže da umjesto da nas štiti od štete, zamjena parabena zapravo može dovesti potrošače u opasnost: "Odmak od parabena doveo je zapravo do raznih problema s njihovim zamjenama i češćeg povlačenja proizvoda."
Mit: Prečesto pranje kose je loše
Ne prema slavnom frizeru Neilu Moodieju, koji je radio s Kate Moss, Gemmom Chan, Sandrom Oh i Jodie Comer. "Njega kose ovisi o vašem tipu kose", kaže on. "Ravnu i tanku kosu potrebno je češće prati, jer prirodni sebum iz vlasišta lakše putuje, dajući kosi ravniji, masniji izgled i osjećaj. Gušća, kovrčavija, bujnija ili valovita kosa može se ostaviti dulje bez pranja, dopuštajući ulju više vremena da putuje do vrhova i spriječi njihovo isušivanje." Ako koristiš nježne proizvode, masniju kosu možeš prati koliko god često želiš: suha kosa će imati koristi od rjeđeg pranja, kako bi se prirodnim uljima omogućilo vrijeme da putuju niz osovinu.
Redoviti korisnici proizvoda za styling također bi trebali pojačati šamponiranje kako se ne bi mogli nakupiti i iritirati vlasište ili oštetiti kosu. Za one koji češće peru svoju kosu, preporučuje se korištenje šampona bez SLS/sapunice za masažu vlasišta i područja korijena, zatim regenerator samo od sredine do vrhova.
Mit: Krema za sunčanje uzrokuje manjak vitamina D
Mnogi su posljednjih godina tvrdili da je naša povećana svijest o zaštiti od sunca dovela do raširenog nedostatka vitamina D. Ali isto tako, mnogi ljudi već imaju nedostatak vitamina D, s kremom za sunčanje ili bez nje. Dermatologinja Sam Bunting kaže da za većinu nas to nije problem: "Za veliku većinu ne bi trebalo biti zabrinutosti za razine vitamina D i kreme za sunčanje. No, oni koji prakticiraju rigoroznu zaštitu noseći fotozaštitnu odjeću, šešire, borave u hladu i nanose kremu za sunčanje u odgovarajućoj dozi (2 mg po kvadratnom centimetru), imaju veći rizik, pa se savjetuje oralna suplementacija."
Za druge, sjedenje vani nekoliko minuta sa nezaštićenim podlakticama trebalo bi lijepo nadopuniti razinu vitamina D, iako tamnoputi ljudi imaju tendenciju da zahtijevaju više izlaganja kako bi stvorili istu količinu vitamina D.
Mit: Umjetne trepavice i ekstenzije oštećuju prirodne trepavice
Teresa Smith, osnivačica salona I Love Lash u središtu Londona, stalno se susreće s tim uvjerenjem i za to okrivljuje loše praktičare. "Vješt umjetnik trepavica radi pedantno, dodajući ručno izrađene ekstenzije jednoj po jednoj prirodnoj trepavici", kaže ona. "Uvijek pazim na dužinu i debljinu nanesenih trepavica, kako bih osigurala da nisu preteške/duge i da su pravilno izolirane, kako bih omogućila prirodnim trepavicama da nastave zdravo rasti bez ikakvih iritacija."
S umjetnim trepavicama ili bez njih, ona vjeruje da održavanje trepavica počinje kod kuće: "Svakodnevno grubo skidanje maskare šteti prirodnim trepavicama." Umjesto toga, nježno očisti trepavice sredstvom za čišćenje ili uklanjanjem. "Često vidim kako se prirodno zdravlje trepavica klijenata poboljšava ekstenzijama, jer one potiču korisnike da budu nježniji."
Mit: Ne možeš koristiti aktivne sastojke za njegu kože u trudnoći
Informacije o njezi kože tijekom trudnoće, osobito one s aktivnim sastojcima kao što su vitamin C, B i sastojak niacinamid (koji se nalazi u mesu, peradi, ribi, orašastim plodovima i povrću), među najkonfliktnijim su i najzbunjujućima na internetu.
Liječnik i estetičar Ahmed El Muntasar pojašnjava: "Apsolutno možete koristiti aktivne tvari kada ste trudni, a zapravo mnoge moje klijentice koje uzimaju botox i filere sa mnom prije trudnoće prelaze na neki oblik aktivnih tvari kada su trudne kako bi zadržale živost i sjaj kože."
Postoji nekoliko iznimaka, kaže: "S retinolom i salicilnom kiselinom, postoji teoretski rizik od razvoja problema s trudnoćom oko krvarenja i razvoja posteljice i fetusa. Ovi proizvodi nisu testirani u trudnoći, jer to nije moguće, ali u laboratorijskim studijama i u teoriji rizik postoji, pa smo na strani opreza."
Mit: Nikad ne čupaj sama svoje obrve
Ovo nije sasvim točno, ali stručnjakinja Shavata Singh, osnivačica Shavata Brows, vjeruje da bi DIY obrve trebale biti razlog poznavanja nečijih ograničenja. "Najbolja stvar koju svatko može učiniti na samom početku je posjetiti profesionalca koji će stvoriti idealan oblik obrva, a zatim osoba može slijediti njihov dizajn kod kuće, uklanjanjem zaostalih obrva", kaže ona. Prirodno ćeš izgubiti svoj oblik tijekom vremena kako ti rastu dlačice, ali ova metoda će značiti puno rjeđe termine. Ako baš želiš oblikovati obrve kod kuće, Singh predlaže da svoj dizajn nacrtaš olovkom za obrve, ne udaljujući se previše od prirodnog oblika (sve ispod luka je u redu), prije nego što uzmeš pincetu. Izbjegavaj čupanje odozgo, i pazi da ne pretjeraš.
Mit: Tvoja koža se navikne na određeni proizvod i on prestane djelovati
To se može razotkriti gledanjem sastojaka sa značajnim i opsežnim dugoročnim kliničkim nalazima (poznatim kao "dugoročne studije praćenja"). Konzultant dermatolog dr. Jason Thomson iz Skin+Me kaže: "Tretinoin, najaktivniji oblik retinoida, lijek je koji se izdaje samo na recept i najbolje je proučavan od svih retinoida. Provedene su studije u kojima su ljudi redovito koristili tretinoin tijekom jedne do četiri godine, a one su pokazale da se klinička poboljšanja (kao i poboljšanja koja se vide pod mikroskopom iz biopsija) vide tijekom dugog razdoblja i da se koristi zapravo povećavaju s vremenom."
Stoga se čini da ova teorija baš i ne drži vodu. Thomson kaže: "Studije nam daju dokaze da je dosljednost ključna za njegu kože. Držati se sastojaka koji imaju dokazane prednosti je najbolji pristup, a ne često isprobavanje i mijenjanje proizvoda i rutine."
