Međunarodni dan žena, koji obilježavamo svakog osmog ožujka, dan je koji se danas često povezuje s cvijećem i pažnjom. Ipak, njegovi korijeni leže u dubokoj i ustrajnoj borbi za temeljna ljudska prava, koja je započela mnogo prije nego što je dan službeno priznat. Sve je počelo protestima radnica u tekstilnoj industriji u New Yorku. Naime, 8. ožujka 1908. godine, 15.000 žena marširalo je gradom zahtijevajući kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.

Nadahnuta ovim događajem, njemačka socijalistica Clara Zetkin na Međunarodnoj konferenciji žena 1910. godine predložila je da se uvede međunarodni dan posvećen ženama. Ideja je kulminirala 1917. godine u Rusiji, kada su žene Petrograda izašle na ulice tražeći "kruh i mir", čime je započela revolucija i trajno utvrđen 8. ožujka kao dan borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost. Kroz povijest, brojne su žene svojim umom, talentom i nepokolebljivom hrabrošću mijenjale svijet, često unatoč golemim preprekama. Ovo su priče samo nekih od njih.

Marie Curie

Rođena u Poljskoj pod ruskom okupacijom gdje ženama nije bilo dopušteno visoko obrazovanje, preselila se u Pariz kako bi slijedila svoju znanstvenu strast. Ne samo da je bila prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu (1903. za fiziku), već je i jedina osoba u povijesti koja ju je osvojila u dvije različite znanstvene discipline — drugu je, za kemiju, dobila 1911. godine. Njezina istraživanja radioaktivnosti, otkriće radija i polonija (koji je nazvala po svojoj domovini) te razvoj mobilnih rendgenskih jedinica tijekom Prvog svjetskog rata spasili su nebrojene živote. Unatoč stalnoj diskriminaciji, njezina posvećenost znanosti promijenila je tijek medicine i fizike.

Profimedia

Rosalind Franklin

Odigrala je ključnu ulogu u jednom od najvećih otkrića dvadesetog stoljeća. Prije svog rada na DNA, tijekom Drugog svjetskog rata provela je ključna istraživanja o strukturi ugljena, što je pomoglo u razvoju učinkovitijih gas-maski. Njezina slavna "Fotografija 51", snimljena 1952. godine, bila je presudan dokaz koji je Jamesu Watsonu i Francisu Cricku omogućio da odgonetnu strukturu dvostruke uzvojnice. Nažalost, njezin doprinos za života nije bio prepoznat, a Nobelova nagrada je 1962. godine pripala isključivo njezinim muškim kolegama.

Profimedia

Coco Chanel

Francuska modna dizajnerica, pokrenula je pravu revoluciju oslobodivši žene neudobnih korzeta u razdoblju nakon Prvog svjetskog rata. Odrasla u sirotištu gdje je naučila šivati, iskoristila je jednostavnost i funkcionalnost kako bi stvorila novi stil. Uvela je praktičnu i elegantnu odjeću inspiriranu muškom modom, popularizirala "malu crnu haljinu" tijekom dvadesetih godina prošlog stoljeća i stvorila bezvremenski imidž moderne, neovisne žene koja cijeni slobodu pokreta.

Profimedia

Frida Kahlo

Meksička slikarica, svojom je umjetnošću prkosila društvenim normama. Nakon gotovo smrtonosne autobusne nesreće 1925. godine, koja ju je u mladosti ostavila s doživotnom boli, počela je slikati, pretvarajući svoja platna u intimni dnevnik. Njezini duboko osobni autoportreti, koji istražuju bol, identitet i žensko iskustvo, pretvorili su je u globalnu ikonu feminizma i simbol otpora. Njezina spremnost da prikaže sirovu stvarnost života žene učinila ju je besmrtnom.

Profimedia

Simone de Beauvoir

Francuska filozofkinja, postavila je temelje modernog feminizma svojim epohalnim djelom "Drugi spol", objavljenim 1949. godine. U njemu je detaljno analizirala povijesne, psihološke i društvene mehanizme koji su ženu stoljećima držali u podređenom položaju. Njezina čuvena rečenica, "Ženom se ne rađa, ženom se postaje", objasnila je kako je koncept ženstvenosti društveni konstrukt, a ne biološka datost, i postala kamen temeljac za generacije žena koje su se borile za svoja prava.

Profimedia

Zenzile Miriam Makeba

Poznata kao "Mama Africa", bila je južnoafrička pjevačica i neumorna aktivistica protiv aparthejda. Nakon što je 1963. godine pred Ujedinjenim narodima održala govor osuđujući brutalnost režima, južnoafrička vlada oduzela joj je državljanstvo, ostavivši je bez domovine. Njezina glazba postala je globalna himna borbe za slobodu, zbog čega je provela trideset godina u egzilu, postavši simbol nade za potlačene.

Profimedia

Helen Keller

U ranoj dobi ostala je slijepa i gluha, a kasnije dokazala je da ljudski duh ne poznaje granice. Uz pomoć svoje učiteljice Anne Sullivan, naučila je komunicirati i razbila barijere izolacije. Postala je prva gluhoslijepa osoba koja je 1904. godine diplomirala, napisala je četrnaest knjiga i postala globalna zagovornica prava osoba s invaliditetom, ali i gorljiva aktivistica za pravo glasa žena. Njezin život ostaje trajna inspiracija i svjedočanstvo snage volje.

Profimedia

Amelia Earhart

Pionirka avijacije i prva žena koja je 1932. godine samostalno preletjela Atlantski ocean, srušila je brojne rekorde i postala simbol avanture i ženske odvažnosti. Osim što je letjela, bila je i jedna od osnivačica organizacije "The Ninety-Nines", stvorene za podršku i promicanje žena u avijaciji. Njezin je život bio posvećen dokazivanju da žene mogu postići sve što i muškarci, u svijetu koji im je govorio da je njihovo mjesto na zemlji.

Profimedia

Majka Terezija

Rođena kao Anjezë Gonxhe Bojaxhiu u Skopju, postala je globalni simbol suosjećanja i humanosti. Svoj je život posvetila pomaganju najsiromašnijima u Calcutti, osnovavši red Misionarki ljubavi koji i danas djeluje u više od 130 zemalja svijeta. Za svoj rad dobila je Nobelovu nagradu za mir 1979. godine, a kasnije je proglašena i sveticom Katoličke Crkve.

Profimedia

Madonna

Na potpuno drugačiji način promijenila je glazbenu industriju. "Kraljica popa" je od ranih 1980-ih koristila glazbene spotove kao moćno umjetničko sredstvo za rušenje društvenih tabua. Preuzela je potpunu kontrolu nad svojom karijerom i imidžom, potičući rasprave o seksualnosti, religiji i ženskoj moći. Postala je najprodavanija ženska izvođačica u povijesti i otvorila vrata generacijama umjetnica.

Profimedia

Oprah Winfrey

Od voditeljice do medijskog imperija, postala je prva afroamerička milijarderka. U potpunosti je preobrazila format dnevnog talk showa, pretvorivši ga, počevši od 1986. godine, iz prostora za senzacionalizam u platformu za empatiju, obrazovanje i osobni rast. Kroz svoju emisiju, utjecajni književni klub, filantropiju i aktivizam, postala je jedna od najutjecajnijih žena na svijetu, promičući osnaživanje žena i djece.

Profimedia