Inače domaće filmove izbjegavam u prilično velikom luku, no najava ovoga prilično me zainteresirala. Iako vam najava regionalnog omnibusa kako ga nazivaju može baš i ne zazvučati ludo i nezaboravno svakako preporučujem da prošetate do obližnjeg kina i pogledate ovaj doista interesantan film. No o čemu se zapravo radi? 5 priča ispričanih kroz tužne sudbine 5 žena iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine iz urbanog okruženja zasigurno će vas zaintrigirati.
Nit koja se provlači kroz sve filmove zapravo je trudnoća, no splet nevjerojatnih okolnosti dovodi trudne žene u vrlo nezavidne situacije. Glavne glumice doista su sjajno odigrale svoje uloge. U Hrvatskoj priči „zvijezda“ je Nera Stipičević koju smo do sada upoznali kao sjajnu pjevačicu i plesačicu i dosta se prašine diglo i prije samog prikazivanja filma zbog scena u kojima glumi razodjevena. Njezina me gluma oduševila jer toliko je vjerno i ekspresivno prenijela svoje emocije, razmišljanja te situacije u kojima se nalazi – za svaku pohvalu. Uzmemo li u obzir da joj je to prva filmska uloga ova mlada žena doista obećava.
Dok se u Hrvatskoj priči osim neobičnog odnosa između mladog para pojavljuje i posesivna majčica, naravno muškog lika, što nam zvuči toliko poznato, kroz tu priču provlače se još neke sumnje, preispitivanja i slično. Ljubav je prikazana kroz koprenu složenih odnosa no cijelo je vrijeme vidljiva....
Srpska priča jedna je od najtragičnijih, no kao što to biva u njihovim filmovima, prisutna je veća doza sarkazma (glavni muški lik) te određena doza okrutnosti. Trudna žena pokušava se ubiti nakon što saznaje da joj je mladić ubijen. U bolničkoj sobi upoznaje jednog od pacijenata te se s njim i sprijateljuje, a nakon što sazna da je zapravo on ubio, iako nehotice, njezinog mladića, preuzima pravdu u svoje ruke i osvećuje se – postaje okrutni ubojica te odlazi iz bolnice bez trunke osjećaja krivnje. U ovoj je priči mnogo upečatljiviji od ženske glumice glavni muški lik Sergej Trifunović koji iako kroz sarkazam vjerno dočarava aktualnu situaciju u društvu.
Bosanska priča donosi ljubav između lokalnog mladića i strankinje zaposlenice Europske komisije, koja boravi u Sarajevu. Heder, iako privržena Denisu, kada zatrudni odluči prekinuti trudnoću te shvaća da joj je karijera mnogo važnija. Ova priča vjerno oslikava dvije krajnosti: Denisa koji se prepustio emocijama i Hederinu zapravo ljubavnu igru koja se temelji na fizičkoj privlačnosti i seksualnom odnosu. Nina Violić odlično je odigrala hladnu i sebičnu poslovnu ženu koja se poigrala tuđim osjećajima i samo poneki nervozni pokret kao što je paljenje cigarete navodi na pomisao da joj možda i nije sasvim svejedno, no razum prevladava nad vrlo blijedim osjećajima.
Glavna glumica makedonske priče iako u zadnjim danima trudnoće, luda je od brige jer joj prijete oduzimanjem još nerođenog djeteta, budući da je nezaposlena i bivša narkomanka. No, iako se u početku protivi, na koncu priče vidljiva je majčinska ljubav kada svoje dijete prepušta lokalnom bogatašu kako bi živjelo u blagostanju koje mu ona ne bi mogla priuštiti.
Samostan je središte slovenske priče i to je ujedno i najavangardnija od svih nabrojenih. Sjajna Lucija Šerbedžija, iako u filmu izgovara jednu jedinu riječ, odlično neverbalno izražava svu svoju patnju i tugu. Sestra Magdalena odlučuje bezgrešno začeti te naručuje „sjeme“ od banke sperme putem Interneta. U ovoj je priči sjajno oslikan tradicionalan i konzervativan život u samostanu i virtualni svijet interneta. Iako časna zapravo nije počinila grijeh, ostale časne ne mogu prihvatiti ženu koja je trudna te ju izbacuju. Pratimo put glavne glumice koja se na koncu i zapošljava, no često zamišlja o svom „drugom svijetu“.
Ono što je još jedna vrijednost svih priča jesu zapravo krajevi filmova koji ostaju nedorečeni i daju slobodu svakom gledatelju da fabulu završi sam.
Svakako preporučujem pogledati.....
Vaša Ema Jurić
